METEORSKI USPON KINE IZRAŽEN BROJKAMA: Ispred SAD-a po broju naučnih članaka, zastupljenosti robota u industriji te broju i snazi superkompjutera!

Do kraja 1990-ih godina, Kina je postala dominirajući nosilac geopolitičke moći u 20. stoljeću u proizvodnji uglja i čelika. Kao posljedicu toga imali smo skok na vrhu složenog indeksa nacionalnih sposobnosti, koji se odnosi na vojnu potrošnju, vojno osoblje, potrošnju energije, proizvodnju željeza i čelika, gradsku populaciju, i ukupno stanovništvo kao pokazatelje nacionalne moći.

Ipak, moglo bi se legitimno tvrditi da su svi ovi faktori teško relevantni danas. Dok je četvorostruka prednost Njemačke u proizvodnji čelika nad Rusijom možda bila pod znakom pitanja 1914. godine, osmostruka prednost Kine u proizvodnji čelika u odnosu na SAD 2014. godine je sve osim beznačajna prilikom upoređivanja nacionalnih snaga.

Krajem 2000-te, poput viktorijanske Velike Britanije sredinom 19. stoljeća, Kina je postala radionica svijeta, pretičući SAD u proizvodnji i približavajući joj se vrlo blizu u pogledu BDP-a. Kao posljedica toga Kina je također prestigla SAD u širokom spektru zaštite potrošača i pokazatelja ekološkog uticaja, kao što su izvoz, emisija CO2, korisnici interneta, potrošnja energije, prodaja automobila, proizvodnja automobila, i niz razvijenih patenata. Ipak, prisustvo Kine u hi-tech sektoru je i dalje bilo prilično skromno, i napredak je bio vrlo mali. To još uvijek nije bila ekonomija koja bi mogla da dostavi naoružanja prve klase, ili inspiriše daleke narode za obavljanje neke maskirane revolucije u svoje ime.

Ali ove godine, Kina je pregazila još jedan skup tačaka pregiba iz prošlosti – prije samo deset godina hi-tech komponentu njene ekonomije teško je bilo uporediti sa bilo kojom od velikih evropskih sila, a sada gazi prošlost koju su obilježile SAD do kraja 2010. godine.

Ovaj proces može se prikazati sa tri pokazatelja: broj objavljenih znanstvenih članaka, broj operativnih zaliha industrijskih robota, i broj superkompjutera.

Slikovni rezultat za scientific articles in china

Naučni članci

SJR čuva bazu podataka znanstvenih publikacija od zemalja i predmeta u proteklih 20 godina.

Godine 1996., Kina je objavila samo 29.000 radova. Time se svrstala iza Japana, Velike Britanije, Njemačke i Francuske sa po 50,000-90,000, da ne govorimo o SAD sa 333.000. Od 2015. godine, međutim, Kina je skočila na 416.000 objavljenih naučnih radova, i dalje skromno u odnosu na SAD sa 567.000 radova, ali daleko ispred svih ostalih.

Ipak, kineski radovi su i dalje znatno manje korišteni od onih u razvijenim zemljama. I naravno ovo reflektuje činjenicu da je u prosjeku kvalitet kineskih naučnih rezultata i dalje inferioran – manje inovativan, a više baziran na tuđim izvorima – nego u SAD-u. Ovo se proteže do potpunih plagijata; negativni stereotipi o kineskom školstvu donekle potvrđuje studija koja je pokazala da 7-8% kineskih tekstova na arXiv.org su označeni za tekstove preklapanja, u odnosu na manje od 4% za SAD i Velikoj Britaniju.

Ipak, u “Hard” / STEM sferi koja se odnosi više na tehnološki napredak – i gdje imaju manju replikabilnu krizu  – Kina je već ispred SAD-a u smislu ukupne publikacije: 34.000 prema 28.000 u matematici; 67.000 prema 52.000 u fizici i astronomiji; 63.000 prema 36.000 iz hemije; 120.000 prema 67.000 u inženjerstvu; 49.000 prema 41.000 u računarstvu.

Jedina velika sfera u kojoj su SAD i dalje znatno ispred su više biološki orijentirane znanosti, kao što su: 196.000 prema 69.000 u medicini, 83.000 prema 59.000 u biohemija / genetika, 23.000 prema 7.000 u neuronauke, a 18.000 prema 14.000 u farmakologiji.

Inače, SAD zadržava jasnu dominaciju samo u ‘mekšim sferama’ društvenih nauka i umjetnosti: 54,000 prema 7,000 u društvenim naukama, 10.000 prema 2.000 u ekonomiji, 23.000 prema 2.000 u psihologiji, a 27.000 prema 2.000 u umjetnosti i humanističkim znanostima.

Sveukupno kretanje se ne može poreći – kineski naučni učinak se ubrzano približava američkom nivou i vjerovatno će ga prestići, barem u  brojkama, oko 2020, piše UNZ Review.

Slikovni rezultat za industrial robotica

Robotika

Donedavno je preovladavao generalni konsenzus da će automatizacija biti problem uglavnom za razvijene zemlje s visokim troškovima rada. Za Kinu, posmatranu kao zemlju bezbrojne jeftine, disciplinovane i nekvalificirane radne snage, nije se očekivalo da će biti duboko pogođena tim razvojem.

To je, sve donedavno, bilo logično gledište. Tradicionalno, operativne zalihe u svijetu industrijskih robota su bile koncentrirane na najnaprednije proizvodne ekonomije, sa najvišim stopama po stanovniku viđenim u Japanu (što čini trećinu do polovine svih industrijskih robota tokom 1980-ih i 1990-ih), Njemačkoj i germanskim zemalja, Sjevernoj Italiji, i još nedavno, Južnoj Koreji. Nasuprot tome, sve do ranih 2000-ih, broj industrijskih robota u kineskim fabrikama je bio mali i beznačajan.

Ali kasnih 2000-ih,  došlo je do eksplozije robotizacije kineske industrije.

industrial-robots-by-country

Kina je sa 32.000 industrijskih robota u 2008. godini prešla Španiju, sa 189.000 u 2014. godini prešla Njemačku i sa oko 263.000 robota u 2015. godini se pozicionira ispred 259.000 robota u Sjevernoj Americi i odmah iza Japana sa 297.000. Dakle za pretpostaviti je da će Kina zauzeti prvo mjesto u ovoj godini. Do 2018. Godine se predviđa da će Kina imati broj od 614.000 industrijskih robota, koji će biti jednak Japanu i Sjevernoj Americi u kombinaciji.

Treba također napomenuti da Kina dominira globalnom proizvodnjom industrije alatnih strojeva, te je pretekla dvije vodeće zemlje u toj oblasti – Njemačku i Japan – oko 2010. Od 2014. godine Kina čini 30% svjetske godišnje proizvodnje alatnih strojeva.

Slikovni rezultat za supercomputers

Superkompjuteri

Treći bitni pokazatelj tehnološke sofisticiranosti zemlje je broj superkompjutera, koji omogućavaju detaljne simulacije fenomena kao što su uticaj na globalnu klimu, sklapanje proteina i pouzdanost nuklearnog oružja.

Kina se na sceni superračunarstva pojavila početkom 2010. godine, kada je postala druga do SAD. Prema junskoj listi svjetskih top 500 superkompjutera iz 2016, Kina je  neznatno ispred SAD-a u pogledu ukupnog broja sistema, sa 168 top sistema u odnosu na američkih 165, i daleko ispred u pogledu udjela performansi, sa ukupno 211 petaflopsa, prema Americi sa 173 petaflopa.

top500-supercomputers-country-share

Kina je također vlasnik najmoćnijeg svjetskog superkompjutera, Sunway TaihuLight, što je skoro tri puta moćniji od drugog najboljeg na svijetu, te pet puta moćniji od prvog američkog superkompjutera. Neobično, on se temelji isključivo na kineskim procesorima jer je SAD 2015. zabranila izvoz Intel čipova koji su se koristili u prethodnom kineskom superračunaru, a zabrana je opravdana ugriženošću nacionalne sigurnosti.

Očito, ovo ima zanemariv efekat na kineski tehnološki napredak, jer Kina nema oskudicu domaćeg ljudskog kapitala i država podržava program za smanjenje oslanjanja na strane tehnologije.

Kina napreduje, ali ne i BRICS

Kada historičari budu analizirali ovaj period razvoja čovječanstva, ne osvrćući se na rat protiv terorizma, na sirijski sukob i Ukrajinu – oni će identificirati Kinu kao tehnološki sposobnu kontinentalnu ekonomiju (uskoro će daleko nadmašiti SAD u svim pokazateljima), koja se sve manje i manje oslanja na Zapad za svoje tehnološko usklađivanje, te koja je postala daleko najvažniji geopolitički faktor stoljeća.

Kako se ovaj proces odvija, Kina će vjerojatno postati agresivnija na međunarodnoj sceni. To već vidimo po dešavanjima u Južnom kineskom moru te nedavnom otvaranju prvih stranih vojnih baza u Džibutiju i planu da uveća svoju snagu izgradnjom više od 1.000 teških strateških aviona – to je daleko više od onoga što je SAD i Rusija imaju u kombinaciji. (Imajte na umu da će Kina preteći SAD u ukupnoj vojnoj moći do 2030. godine i na vojnopomorskom polju oko 2040.godine).

To će također podrazumijevati sve veće prisustvo u nauci, kulturi, i ‘mehkoj moći’ općenito, iako će trebati neko vrijeme da se to prepozna s obzirom na uobičajeno dug vreme nski period kašnjenja između izuma i priznanja.

Slikovni rezultat za brics

Također treba naglasiti da je ova tehnološka ekspanzija vrlo specifična za Kinu, a ne za BRICS u cjelini. Južna Afrika je u osnovi afirmativne akcije BRIC-a i nije vrijedna spomena, dok je Brazil zemlja budućnosti – i uvijek će biti. Unatoč skorašnjim jakim ekonomskim rastom, u Indiji je prisutnost navedenih sfera – objavljenih radova, superkompjutera, zaliha industrijski robota – uporediva sa evropskim zemljama srednje veličine.

Što se tiče Rusije, dok se ekonomski oporavila i premašila nivo sovjetskog doba, njene  naučne i tehnološke nadgradnje stagniraju: udio Rusije na globalnom nivou u naučnim radovima od 2015. godine je 1,9% od ukupnog broja dok je 1986.godine bio 7,6%; svoj respektabilna zaliha od 60.000 industrijskih robota iz sovjetske ere sada je gotovo potpuno oslabila budući da nije obnavljana; i količine ruskih superkompjutera na ljestvici ‘top 500’u bilo kojoj godini, stabilizirale su se na oko 5-10 od kasnih 2000-ih (i.e., uporedivo sa Švedskom).
To je posljedica post-sovjetske degradacije ljudskog kapitala u Rusiji, nedostatka elite i naučnika 1990ih; te slab pristup industrijskoj i tehnološkoj politici pod vođstvom Putina.
(Global CIR/ 12. 09. 2016.)

Komentiraj