NI JEDAN U ZATVORU: Gdje su Srbi koji su ratovali u Ukrajini?

Slučaj Aleksandra Sinđelića, koji se sumnjiči da je umiješan u pripremu terorističkih napada u Crnoj Gori, a za koga domaći mediji tvrde da je bio na ukrajinskom ratištu, akutelizovao je pitanje u Srbiji – gdje su danas bivši ratnici koji su se na ruskoj strani borili u Ukrajini?

Da li su oni, koji se nisu vratili prije oktobra 2014. godine, kada je dopunama Krivičnog zakona postalo kažnjivo učešće na stranim ratištima, procesuirani? Kakvi su efekti tih zakonskih odredbi?

Do sada su se pred Tužilaštvom i sudom u Srbiji našle 24 osobe koje su prekršile zakon učešćem na ratištima u Ukrajini. Oni su svi sklopili sa Tužilaštvom sporazum o priznanju krivice i svi ti sporazumi su pred sudom uvaženi.  Za sve njih je sud doneo osuđujuću presudu, ali kazne zatvora su dobila samo trojica. Ostali su dobili uslovne kazne. Tri lica su osuđena na kaznu zatvora u trajanju od po šest meseci, koju će služiti, kako piše u presudi, „u prostorijama u kojima stanuju“.

Za 15 lica izrečena je uslovna osuda, kazna zatvora u trajanju od jedne godine, uslovno tri godine; za pet osuđenih kazna u trajanju od jedne godine i šest mjeseci, uslovno na četiri godine zatvora, dok je jedan dobio godunu dana i 10 mjeseci zatvora – uslovno pet godina.

Nema tačnih podataka o tome koliko se srpskih državljana ukupno borilo na ruskoj i pobunjeničkoj strani u Ukrajini, kao ni koliko se njih vratilo prije nego što je dopuna Krivičnog zakona stupila na snagu.

Predrag Petrović, izvršni direktor Beogradskog centra za bezbjedonosnu politku kaže da su izmjene Krivičnog zakonika donete pod pritiskom zapadnoevropskih zemalja kako bi se kriminalizovali oni koji organizuju učešće na stranim ratištima, prije svega u Siriji i Iraku.

“Tako da se meni čini da nikada nije ni postojala iskrena volja da se kazne ti ljudi koji organizuju odlaske na ratišta i oni koji su na njima bili pa se vratili u Srbiju”, kaže Petrović.

U vezi sa slučajem Sinđelić (osumnjičen da je bio u grupi koja je pipremala terorističke napade u Crnoj Gori u koje su umiješani navodno i neki ruski državljani) za koga domaći mediji tvrde da je bio na ukrajinskom ratištu, Petrović kaže:

Taj slučaj pokazuje da cijela stvar ima i drugu stranu. Ukoliko nekoga na kaznite ili ga blago kaznite, znači da ste procijenili da on nije bezbjednosno rizična osoba, a očigledno se radi o pogrešnoj procjeni.”

Prema Krivičnom zakonu Srbije, kazne za učešće na stranim ratištima su od šest mjeseci do osam godina, a za one koji organizuju odlazak na ratišta od dvije do deset godina zatvora.

 

(Global CIR/RSE)

Komentiraj