IZBORI U MAKEDONIJI: Šta slijedi?

Dan nakon vanrednih parlamentarnih izbora u Makedoniji, gdje su i vladajuća VMRO-DPMNE doskorašnjeg premijera Nikole Gruevskog i opozicioni SDSM Zorana Zaeva proglasili pobjedu, na razlici od jedva nešto više od jednog procenta “u korist” Gruevskog na 99,72 posto prebrojanih glasova, jasno je da izbori neće, bar ne tako brzo, staviti tačku na dugu političku krizu. 

Naime, četvrti po redu vanredni parlamentarni izbori u posljednjih osam godina imali su za cilj da, uz posredovanje Evropske unije, izvedu Makedoniju iz duboke i teške dvogodišnje političke krize izazvane sukobima makedonskih političara. I analitičari i pojedini zvaničnici EU procjenjuju da politička kriza neće biti okončana ovim izborima, te da problemi tek predstoje.

U narednim mjesecima, smatra se u Skoplju, tenzije će biti povećane prije svega oko toga koja će od dvije najveće političke opcije formirati vladu i sa kojom albanskom partijom.  Danas su, međutim, sve oči uprte u Državnu izbornu komisiju, koja je najavila objavljivanje zvaničnih rezultata do kraja dana, a s obzirom na razlliku u broju glasova od svega 1,37 posto prednosti za VMRO-DPMNE vrlo je nezahvalno predviđati konačan ishod.

Prema posljednjim rezultatima DIK, zasnovanim na više od 99,72 posto prebrojanih glasova, VMRO-DPMNE osvojila je 38,06 posto, dok je SDSM osvojila 36,69 posto glasova. Gruevski je proglasivši pobjedu istaknuo da to nije samo pobjeda koalicije koju predvodi VMRO-DPMNE, već pobjeda Republike Makedonije, uz opasku da je njegova lista imala vrlo jake protivnike i to ne samo, kako je rekao, u SDSM. On je najavio osnivanje vladajuće koalicije i vlade, rekavši da Makedonija mora da izađe iz političke krize, te da je to glavni cilj te stranke. Pobjedu je, međutim, proglasio i Zaev, koji se obratio pristalicama ispred zgrade makedonske vlade, sa mjesta na kojem je, kako je rekao, počela borba te opozicione stranke protiv aktuelne vlasti. “Režim je pao. Cijeli svet bi trebao da shvati da smo danas ispisali istoriju”, rekao je Zaev i istaknuo da, prema njihovoj računici, ta stranka ima jedan mandat više od VMRO-DPMNE.

Ipak, ko god bude formirao vladu ona će morati da bude koaliciona i to strankama etničkih Albanaca, koji čine trećinu stanovništva u Makedoniji.

Kao izvjesni koalicioni partner se čini Demokratske unije za integraciju (DUI) Alija Ahmetija, koja na ovim izborima nije prošla u skladu sa očekivanjima. A njihova očekivanja su bila da će rezultat biti približan onom osvojenom na prethodnim izborima 2014. kada je ova stranka osvojila 19 mandata u Sobranju. “S ljutnjom kažem da su Albanci izgubili mandate. DUI je pobijedio na izborima, ali mene je zanimalo da u prvom redu pobijede Albanci i zato me ne raduje ovakva pobjeda”, rekao je Ahmeti na konferenciji za novinare u Tetovu.

Prema posljednjim podacima DIK, DUI je osvojio 7,30 posto glasova, Pokret Besa 4,87, Alijansa za Albance 2,95 posto, a Demokratska stranka Albanaca (DPA) 2,61 posto glasova.

Dakle, na pitanje ko bi mogao biti koalicioni partner odgovor nije jednostavan.Da li će to biti ponovo DUI, koja prethodnih deset godina vlada sa VMRO-DPMNE ili će, vlast, ipak, formirati aktuelna opoziciona koalicija SDSM? Zaev i njegov SDSM, koji su aferom “prisluškivanja” pokrenuli cijelu priču o aktuelnoj vlasti i njenoj nekompetentnosti da vlada zemljom, na svaki način će pokušati da VMRO pošalje u istoriju i dokaže ono što mjesecima tvrdi – da je Gruevski korumpirani političar koji je zloupotrebljavao tajnu policiju kako bi prisluškivao više hiljada ljudi.

Analitičari, pak, smatraju da izlazak Makedonije iz političke krize jedino može da obezbijedi široka koalicija VMRO-DPMNE, SDSM i jedne od albanskih partija, ali u to malo ko vjeruje. Zato će, smatraju, naredni, postizborni mjeseci do osnovanja vlade, ali i kasnije, biti sve samo ne “relaksirani”.

Analitičari smatraju da će stoga i dalje Makedoniji biti potrebna podrška EU, kao i SAD koja je, kako kažu, vrlo zainteresovana za dešavanja u toj zemlji. Prema dijelu analitičara, pak, ne isključuje se i mogućnost sukoba i protesta kakvi su već bili viđeni širom Makedonije protekle dvije godine. Ne treba pritom zaboraviti da je Makedonija već 11 godina kandidat za članstvo u EU, ali da je njen evropski put stagnirao zbog političke krize, ali i spora koji ima sa Grčkom zbog imena.

Inače, Makedonija bi, nakon vanrednih parlamentarnih izbora, do 31. januara mogla da dobije parlament i vladu, s tim da Ustav te zemlje ne definiše situaciju u slučaju da dvije stranke osvoje podjednak broj poslaničkih mandata.

 

(Global CIR/Agencije)

Objavljeno u:

Komentiraj