(VIDEO) POLITIČKA I INTIMNA PRIČA: Opera ‘Zmaj od Bosne’ bez obzira na historijsku tematiku bavi se i sadašnjošću!

“Praizvedba opere Zmaj od Bosne koja će se desiti u četvrtak 15. decembra 2016, još je jedan ‘visoki toranj’ u Sarajevu.” Tako je glasila simbolična usporedba o važnosti ovog projekta i njegovom značaju u cjelokupnoj bh. historiji, izrečena na današnjoj konferenciji za medije, uoči praizvedbe velikog muzičko-scenskog djela kompozitora Asima Horozića, na libreto Nijaza Alispahića, koje je na scenu postavio redatelj Ozren Prohić.

“Opera Zmaj od Bosne  bazirana je na jednoj historijskoj temi oko koje ni danas nema konsenzusa. Tema borbe za autonomiju Huseina-kapetana Gradaščevića se često zaobilazi, umjesto da se historiografija njome bavi. Možda je njegova borba bila konzervativna, ali je pokazivala posebnost Bosne, a treba reći i da je to bila nacionalna revolucija koja se desila 18 godina prije ostalih nacionalnih revolucija u Evropi, a to se danas iz nekih razloga prešućuje. A naravno, ulazeći danas u historijsku tematiku, bavimo se i sadašnjošću. Poruka opere Zmaj od Bosne  je depresivno junaštvo i melanholična sreća”, uvodi nas u kontekst opere redatelj Ozren Prohić.

Ovo je šesta praizvedba domaće opere u Narodnom pozorištu u Sarajevu i sedma opera u cjelokupnoj historiji bh. muzike.

Press konferencija uoči premijere opere ‘Zmaj od Bosne’/Foto: Agencije

“Smatrali smo da u godini u kojoj obilježavamo 70. godišnjicu Opere Narodnog pozorišta u Sarajevo, ovakvim djelom možemo da zaokružimo cjelinu. Ovo je kulturni događaj koji se bavi Bosnom i Hercegovinom, njenim historijskim likovima i u kojem sudjeluju sva tri segmenta Narodnog pozorišta, jer osim opernog ansambla, tu su i Balet, kao i prvak Drame Izudin Bajrović. Sa zadovoljstvom možemo konstatirati da imamo umjetnički kadar koji je u stanju da iznjedri ovaj veliki projekt, da smo umjetnički i tehnički spremni. Spremni smo i materijalno, za što treba zahvaliti sponzorima, Ministarstvu za civilne poslove BiH, kao i članu predsjedništva BiH Bakiru Izetbegoviću koji nam je poklonio rang pokroviteljstva nad ovom operom”, istaknula je direktorica Narodnog pozorišta u Sarajevu Marijela Margeta Hašimbegović.

Dario Vučić, v.d. direktora Opere, posebno se zahvalio kompozitoru Asimu Horozoviću, kojemu je ovo treća opera (nakon Hasanaginice i dječije opere Aska i vuk). Istaknuo je i zasluge koje u postavljanju djela na scenu ima dirigentica iz Rijeke, maestra Nada Matošević koja sjajno vodi orkestar Sarajevske filharmonije. I ovej put, naš najznačajniji simfonijski orkestar odigrat će važnu ulogu u izvedbi opernog djela.

Autor muzike Asim Horozić, ističe da je  divno bilo raditi s tako talentiranim solistima kakve danas posjeduje sarajevska Opera.

“Ja sam ovo djelo pokrenuo već 2003. godine nakonAske i vuka. Tada libreto još nije bio zapisan, ali sam poznavao materiju i već tada slutio neke instrumentalne dijelove. Nakon 2005. počeo sam pisati vokalne dionice. Često sam morao zaboraviti sve što sam naučio u školi, morao sam se osloboditi stega kako bih adekvatno muzikom oslikao određene likove. Kad nisam znao šta ću, zvao sam Ozrena da zajedno riješimo problem. Na kraju, mislim da sam uspio, jer ovo nije samo herojska opera po svojoj tematici, ovo je i jedna sevdalinka ljubavi prema domovini. Mislim da će Zmaj od Bosne proizvesti slične emocije kao Hasanaginica, mada je ovo kompleksnije djelo”, otkriva kompozitor.

S obzirom na to da je Hasanaginica do sada doživjela preko 60 izvođenja i da ju je čula publika u Austriji, Turskoj i Hrvatskoj, za očekivati je da će ovo djelo imati još širi odjek.

Za to će se, osim Sarajevske filharmonije i Hora Opere, pobrinuti plejada vrhunskih solista:

  • Husein-kapetan Gradaščević:  Denis ISAKOVIĆ/Ivan ŠARIĆ
  • Sultan Mahmud  II : Ivica ŠARIĆ/ Leonardo ŠARIĆ
  • Meleć-hanuma, majka Huseinova:  Vedrana ŠIMIĆ/ Katarina KIKIĆ
  • Hanifa-hanuma, žena Huseinova: Adema PLJEVLJAK – KREHIĆ/ Melisa HAJRULAHOVIĆ
  • Osman-paša, stariji brat Huseinov: Amir SARAČEVIĆ/ Ileš BEČEI
  • Saida-hanuma, žena Osman-paše: Dajana ŠEGVIĆ/Zana STANIŠKOVSKA
  • Fra Ilija Starčević: Siniša MARKANOVIĆ
  • Herr Apel: Kenan HASIĆ/Ileš BEČEI
  • Ključar Kara-Zaim Popara: Josip KATAVIĆ
  • Ali-paša Rizvanbegović: Dragan PAVLOVIĆ/ Nedim BAŠIĆ
  • Smail-aga Čengić: Marko KALAJANOVIĆ/Dejan KAJEVIĆ
  • Ali-paša Fidahić: Ileš BEČEI
  • Muhamed, Huseinov sin: Tarik TANOVIĆ
  • Solo:  Zana STANIŠKOVSKA/Deniza ĐIPA/Aida DŽEBO
  • Pehlivan: Izudin BAJROVIĆ
  • Narod, vojska, djeca: Hor Opere i Balet NPS-a, Amar BOJIČIĆ, Nadin ĐIPA

Premijera: četvrtak 15. decembar (rasprodano); Prva repriza: subota 17. decembar; Naredne reprize planirane su za februar.

Kulturni događaj godineDugo očekivana premijera – praizvedba opere "Zmaj od Bosne"Budite dijelom velike svečarske atmosfere u kojoj slavimo umjetnost kroz prizmu događaja i važnih historijskih ličnosti za našu zemlju Bosnu i Hercegovinu!Vaše Narodno pozorištePremijera – praizvedba 15. 12. 2016. u 19:30hPrva repriza 17. 12. 2016. u 19:30h

Publié par Narodno pozorište Sarajevo sur mercredi 7 décembre 2016

Intimna i politička priča

O historijskoj operi u kojoj su isključivo bili angažovan bh. umjetnici govorio Ozren Prohić, režiser zadužen za postavljanje ovog djela na scenu Narodnog pozorišta Sarajevo.

‘Vrlo je zanimljiva struktura djela, jer je dramaturški jako sažeta. Djelo ima tri čina. Prvi čin se događa u kuli Husein-kapetana Gradaščevića. Drugi čin je događa u Osijeku, a treći u Istanbulu i tu ima jedna scena sa sultanom. Interesantna je dramaturška pozicija kora koji je, gotovo, kao antički kor, a nazivam ga i sudbinskim korom, jer prati sudbinu poput uvertire ili preludija koji uvodi u priču i sa tom pričom završava. Rekao bih da opera ima filmske elipse.

Kako je sam Horozić filmofil, gledali smo da najbolje teatarski pokažemo scensku dinamiku ove opere. Djelo je, također, vrlo čvrsto strukturirano, ono ima etnomelose, prepoznatljive Horozićeve strukture, ali i jedno ugušćavanje orkestracije u smislu različitih slojeva koji na novi način rastvaraju njegovo djelo.

S druge strane, priča o Zmaju od Bosne je i dan-danas duboko intimna priča, a politički užasno zanimljiva. Danas kad pogledate suvremenu historiografiju, odnosno suvremene političke i historiografske poglede, još uvijek se oko Zmaja od Bosne lome koplja. Osim Kamberovićeve monografije (Husnija Kamberović, autor knjige “Husein-kapetan Gradaščević (1802 – 1834): Biografija”. Koliko bi danas BiH pomogao neko poput Husein-kapetana Gradaščevića?, op.a.) pisane su neke stvari, ali često je Zmaj od Bosne bio zaobiđen u samoj historiografiji.

Naravno, u operi se ne bavimo politikom, ali se sigurno bavimo Bosnom i Hercegovinom i tom poviješću, te suvremenošću. Mislim da je priča beskrajno plemenita i govori o jednoj vrsti tuge koja se svako-malo na ovim prostorima događa. Priča je jako bosanskohercegovačka, jako je utemeljena i u pozitivnom smislu patriotska, ali je i historijska, te ljubavna – kazao je Prohić.

Asim Horozić/Foto Agencije

‘Zmaja od Bosne’ uvijek pratili problemi

Impresivna stvaralačka karijera Asima Horozića obilježena je izuzetnim uspjehom njegove opere „Hasanaginica“ koja je očarala profesionalce i kritičare, a publiku u salama širom svijeta gdje se i nakon 15 godina izvodi, svaki put rasplače.

Inspiraciju za svoje posljednje djelo, našao je u magiji priče Husein-kapetana Gradaščevića, koju je s njim podijelio književnik Nijaz Alispahić.

– Kad sam se potrudio da pročitam ono što se naziva istorijom i faktima, literaturu u vezi ovog kraja i ljudi, istorije prije rata i poslije rata, osjetio sam magičnost ove Kule i spoznao sva ta različita iskustva i tumačenja. Prvo mi je „interesantno“ da je lik, a pogotovo djelo Husein-kapetana Gradaščevića jako zapostavljeno u literaturi, iako ima za pročitati publikacija i u Bosni i okolo Bosne, u Hrvatskoj i Srbiji, ipak je to malo, u smislu da je istorijski neproučeno i čak jako neozbiljno prihvaćeno i shvaćeno. Ja se nadam da će opera Zmaj od Bosne potaknuti barem nekog od tih istoričara da nešto pokušaju pročeprkati, da izazovu kakvu reakciju i neke stvari postave na noge.

Mislim da, iako ja u tom polju nisam dovoljno stručan, slušao sam neke ljudi i njihove sumnje, jednostavno sam uočio tu nelogičnost, krivu liniju jedne životne priče i vjerujem da je napravljeno puno propusta. On se spominje, ali ne dovoljno. A kad pročitaš šta je to ustvari bilo, onda shvatiš da bi se trebao spominjati mnogo više – kazao je ovaj vrsni kompozitor.

Jedne prilike je spomenuo, u kontekstu napora da završi operu ‘Zmaj od Bosne’ kako mu se činilo da je ta priča ukleta.

– Kad je Ahmed Muradbegović napisao dramu „Husein-kapetan Gradaščević“ bili su problemi. Kada je drama Zmaj od Bosne Nijaza Alispahića trebala da ugleda svjetlo dana, bili su opet problemi, iz komiteta, iz upravnog odbora pozorišta, neko je to prozvao „muslimanskom dramom“, drugi su govorili „to je veličanje separatiste“.

Mislim da i dan danas, ko što postoje ljubitelji i neljubitelji opere, postoje i ljudi koji Gradaščevića shvataju borcem za autonomiju ili separatistom. A zašto, ne znam zašto. Možda zato što je neko tada shvatao Bosnu dijelom osmanlijskog carstva, od kojeg je ovaj pokušavao da se odvoji. A sada imaju razmišljanja, to istoričari treba da pohvataju konce, da se on borio za sebe.

U suštini, svi se mi borimo za sebe. Al sam ja opet od učenih ljudi čuo dovoljno argumenata i analize šta je on sve uradio u toku te borbe za autonomiju, da se vidi da je on spremao i narod, i jedan vid društvenog uređenja, da je to bila bosanska borba za Bosnu, a ne samo borba za sebe i begovske privilegije – kazao je Horozić.

Međutim,  želja da opet ispriča ‘Huseinovu priču’ ipak je nadjačala otpore.

–  Tek sam iz drame Nijaza Alispahića, na koju se stalno vraćam, shvatio koliko je taj čovjek bio velik. I prije toga sam ja sjedio na ovom Čardaku i boravio po Kuli, ali sam sam stvari počeo drugačije posmatrati kad sam shvatio šta je to i koliko je to, da je riječ o borbi za slobodu, o situacijama u kojima se njemu nude neke velike stvari, o čovjeku koji je imao tu nesreću da bude na pragu, a opet mu se nije dalo, o nekome koga su slavili mnogi, a opet prećutno izdali na bojnom polju.

Ovu sam temu počeo da čeprkam još u proljeće 2003. godine, na praizvedbi jedne svoje druge opere. Počeo sam da pišem i tražim, a te godine su mi iz zagrebačke biblioteke stigle Pjesme iz Osijeka, iz vremena kad je Husein Gradaščević u Osijeku bio zatočen. Posjetio sam i taj prostor gdje je on navodno boravio, a onda iz literature saznavao kako su se ophodli prema njemu i kakva je to pljačka bila. Pa možda eto liči i na današnju pljačku.

Evo šta se meni zatim dogodilo. Ja sam 2003. godine najavio nekim ljudima operu „Zmaj od Bosne“. Jednostavno, niko nije bendo. Iako sam 2000. godine doživio veliki uspjeh sa Hasanaginicom, koja je poslije premjere, imala pet izvedbi odmah, što niko do tada nije napravio. Znalo se da će to biti uspjeh u Bosni i Hercegovini i regiji, gdje nema puno slučajeva da se operno djelo izvodi 15 godina, a ja sam eto to doživio- zaključio je Horozić.

 

(Global CIR/Izvori: RSE, Radio Gradačac, Agencije)

 

Komentiraj