ISTRAŽIVAČI AMSTERDAMSKOG MUZEJA: Nacisti slučajno pronašli Anu Frank!

Ana Frank, jevrejska djevojčica poznata širom svijeta po svom ratnom dnevniku, ipak nije bila izdata, već su njeno skrovište nacisti krajem Drugog svjetskog rata pronašli slučajno, navodi se u novoj teoriji istraživača u Muzeju “Ana Frank” u Amsterdamu. Nacisti su zapravo vršili pretrese zgrade, u kojoj se Ana skrivala s porodicom, zbog sumnje u prevare s kuponima za nabavku hrane.

Dosad se vjerovalo da je njenu porodicu i još četvoro Jevreja neko izdao, uputivši tajni telefonski poziv nacistima. Racija u Ulici Prinsengrač 263 tog kobnog 4. augusta 1944. godine završila se slanjem osmoro pronađenih Jevreja u koncentracioni logor Aušvic u tada okupiranoj Poljskoj. Rat je, od članova porodice Frank, preživeo samo Anin otac, dok je Ana preminula u logoru Bergen-Belzen 1945. kada je imala 15 godina. Nacisti su poraženi samo nekoliko nedjelja poslije njene smrti.

U dnevniku Ane Frank spominju se hapšenja dvojice muškaraca koji su ilegalno dijelili kupone za hranu, a čija je firma bila smještena u istoj zgradi. Te ilegalne aktivnosti mogući su razlog za raciju u kojoj je otkriveno skrovište porodice Frank. Analizom policijskih izvještaja i sudskih dokumenata takođe je otkriveno da policija, koja je otkrila Anu i ostale u skrovištu, nije radila na otkrivanju Jevreja, već su se bavili slučajevima koji su uključivali novac, vrijednosne papire i nakit.

Osim toga, u objektu su se zadržali više od dva sata, što je mnogo duže nego što bi trebalo za hapšenje skrivenih osoba. Drugi dokazi ukazuju na to da su ljude povezane s tom adresom nacisti kažnjavali jer su izbjegavali radne obaveze. Nikada nije stvarno utvrđeno da je neka osoba izdala Anu Frank i njenu porodicu nacistima.

Ovo su neki od citata iz čuvenog ‘Dnevnika Ane Frank’:

1. ‘Kako je divno to da nitko ne mora čekati ni trenutak da bi počeo svijet činiti boljim.’

2. ‘Samo je jedno pravilo koje trebaš zapamtiti: smij se svemu i zaboravi sve ostale! Zvuči egoistično, ali to je zapravo jedini lijek protiv samosažalijevanja.’

3. ‘Zbilja je čudo da nisam odustala od svih svojih ideala jer se čine tako apsurdnima i nemogućima za ostvariti. Ipak, ne odustajem od njih jer, unatoč svemu, i dalje vjerujem da su ljudi dobri.’

4. ‘Ljudi ti mogu reći da začepiš, ali to te ne sprečava u tome da imaš vlastito mišljenje.’

5. ‘Uspomene mi znače više od haljina.’

6. ‘Sjeti se sve ljepote koja je oko tebe i budi sretan.’

7. ‘Veličina čovjeka ne leži u bogatstvu i moći, nego u karakteru i dobroti. Ljudi su samo ljudi, i svi ljudi imaju mane i nedostatke, ali svi se mi rodimo dobri.’

8. ‘Shvatila sam da ljepota uvijek negdje postoji – u prirodi, zrakama sunca, slobodi, u tebi samom; to ti sve može pomoći.’

9. ‘Roditelji mogu dati dobar savjet ili usmjeriti dijete na pravi put, ali konačno formiranje nečijeg karaktera leži u njegovim vlastitim rukama.’

10. ‘Svatko tko je sretan činit će i druge sretnima’.

11. ‘Na duge staze, najoštrije oružje od svih je dobra i nježna duša’.

12. ‘Tamo gdje postoji nada, postoji i život. Ona nas puni svježom hrabrošću i ponovno nas čini jakima.’

13. ‘Svi živimo sa željom da budemo sretni. Naši životu su svi različiti, a opet isti.’

14. ‘Možeš biti usamljena čak i onda kada te mnogi ljudi vole ako nikome nisi jedna i jedina.’

15. ‘Dečki će biti dečki. A čak ni to ne bi bilo važno kada bismo spriječili da cure bude cure.’

16. ‘Sreća se zaslužuje čineći dobro i radeći, ne spekulirajući i ljenčareći. Lijenost možda je privlačna, ali samo rad pruža istinsko zadovoljstvo.’

17. ‘Duboko u sebi, mladi su usamljeniji od starijih.’

18. ‘Želim pisati, ali još više od toga, želim iznijeti sve ono što leži duboko u mom srcu.’

19. ‘Zašto neki ljudi moraju gladovati, dok u drugim dijelovima svijeta postoji višak? Oh, zašto su ljudi tako ludi?’

20. ‘Ne želim živjeti uzalud, kao većina ljudi. Želim biti korisna i donositi zadovoljstvo svim ljudima, čak i onima koje nikada nisam upoznala. Želim nastaviti živjeti i nakon smrti!’

(Global CIR/Agencije)

Komentiraj