IZBORI SE BLIŽE, A ONI SE NIŠTA NE MOGU DOGOVORITI: Njemački radikalni desničari iz AfD-a stalno se međusobno svađaju

Osnažena grčkom dužničkom krizom, a zatim i nezapamćenim priljevom izbjeglica u Europu, krajnje desna populistička stranka Alternativa za Njemačku (AfD) bilježila je svoj uspon, a jedan od njezinih političara je čak predviđao “apsolutnu pobjedu” za svoju stranku na skorim parlamentarnim izborima, piše The Guardian.

No, izbori će se održati za manje od sedam mjeseci, a čini se da je AfD-ov motor počeo usporavati. Tijekom prošlog tjedna, tri odvojene ankete su pokazale da je potpora za stranku pala ispod 10 posto, dok im je 15 posto bio rekord kojeg su postigli prošlog rujna.

To opadanje podrške došlo je na naplatu čelnicima ove ultra desne stranke. U petak su njemački mediji izvještavali da članovi stranke skupljaju potpise kako bi pokrenuli novo glasanje oko vodstva stranke, koje je trenutno podijeljeno između Frauke Petry i Jörga Meuthena.

Höckeov govor u Dresdenu pokrenuo krizu

Do sada je AfD uvijek nadmašio predviđanja anketa, a ulazak u parlament bi predstavljao tijumf za ovu političku grupu oformljenu prije četiri godine, no komentatori kažu kako je malo vjerojatno da će riješiti svoje unutarnje probleme prije izbora u rujnu.

Trenutna kriza AfD-a potaknuta je sredinom siječnja kada je njihov krajnje desni član Björn Höcke održao uznemirujući govor u Dresdenu u kojem je pozvao na “zaokret od 180 posto” u njemačkoj kulturi sjećanja i plaćanja cijene za nacistički period.

U mjesecu koji je uslijedio, AfD je vijećao o tome da li da izbace Höckea zbog njegovih komenatara, otkrivajući tako dublju podjelu oko budućeg smjera te esktremno desne stranke.

Petry želi AfD po uzoru na Nacionalnu frontu

Čini se da Petry namjerava modelirati AfD po uzoru na francusku kranje desnu stranku Nacionalnu frontu (FN), čija je predsjednica Marine Le Pensudjelovala na summitu europske “nove desnice” u Koblenzu koji je organizirala Petry i njezin suprug Marcus Pretzell, nedugo nakon porblematičnog Höckeovog govora.

Kopiranje Le Pen, koja je pokušala omekšati imidž Nacionalne fronte, zahtjevalo bi bar simbolički prekid s nacionalističkim i antisemitskim elementima koji se nalaze u stranci koju vodi Petry, a možda ju je to uvjerilo da prekine veze s Höckeom.

Ne žele jednog karizmatičnog lidera

Ali, drugi političari u AfD-u, poput potpredsjednika stranke Alexandera Gaulanda, vide budućnost svoje stranke drugačijom od ostalih populističkih grupa u Europi, poput francuske Nacionalne fronte, austrijske Slobodarske stranke ili britanskog Ukip-a. Da bi dobili dovoljno glasova u Njemčkoj, oni smatraju da AfD ne treba jednog karizmatičnog lidera, već nekoliko istaknutih lica koja će se svidjeti i nacionalistima na bivšem istoku i ekonomskim liberalima na jugozapadu zemlje.

Oba tabora u AfD-u optužuju jedni druge za odmicanje prema krajnjoj desnici, ili zbog toga što su preblagi prema Höckeu ili zato što se ne distanciraju od Nacionalne fronte. Intervju koji je Höcke dao Der Spiegelu u kojem svoj govor u Dresdenu naziva pogreškom nije od sada uspio pomiriti suprotstavljene struje u AfD-u.

Tko želi kazniti Merkle, ne mora više glasati za AfD

Kriza unutar vlastite kuće došla je AfD-u u trenutku kada se moraju suočiti s velikim izazovima koji ih čekaju u parlamentarnim izborima. Vlada Angele Merkel posljednjih se mjeseci koncentrirala na uspostavu reda i zakona, tako da medijskim naslovima dominiraju mjere oko ubrzanja deportacija ili odbijanja davanja azila – mjera koje AfD nema izbora nego podržati.

Također, neočekivana popularnost kandidata Socijaldemokratske stranke (SPD) Martina Schulza, drugi je problem za njemačke desničarske populiste: oni glasači koji žele maknuti Merkel znaju da su veće šanse da to i uspiju ako svoj glas daju SPD-u, a ne AfD-u.

“Oni koji žele kazniti Merkel ne moraju više glasati za AfD”, nedavno je glasio naslov u Süddeutsche Zeitungu. Europska izbjeglička kriza je dominirala njemačkom poltikom skoro dvije godine, ali Brexit, Donald Trump i sada brujanje oko Schulza su okrenuli pažnju na druge aspekte javnog života: vanjsku politiku, troškove vojske i socijalne države.

 

 

(Global CIR/Telegram/Agencije)

Objavljeno u:

Komentiraj