VAKUM IZA TRAMPA: Dok se SAD povlače iz Južne Amerike, Kina popunjava prazninu

Latinoamerikanci ne mogu sebi priuštiti da čekaju četiri godine kako bi vidjeli da li će i kada Sjedinjene Države biti spremne na pošten i recipročan dijalog o ekonomskom razvoju zapadne hemisfere.  Srećom po južne susjede SAD-a, Latinska Amerika je tokom poslednjih deset godina našla novog trgovinskog partnera: Kinu. Budući da su privredne veze sa Sjedinjenim Državama manje sigurne nego što su to ikada bile, latinoamerikanci će postupiti mudro ako učvrste odnose s najvećom azijskom zemljom.

U 2016. godini, ekonomija južnog dijela američkog kontinenta se smanjila drugu  godinu zaredom, a za 2017. predviđen joj je rast od svega jedan posto.  Povrh svega, međunarodni privatni kapital se povlači iz regiona alarmantnom brzinom, s negativnim bilansom investicija zabeleženim po prvi put još od 1998.

Tradicionalno gledano, latinska Amerika se u trenucima krize uvijek okretala Sjedinjenim Državama, bilo da je riječ o pomoći Svjetske Banke ili Međuameričke razvojne banke, ili o trgovinskim i investicionim podsticajima.  Nakon izbora Donalda Trampa, ništa više nije izvjesno. Još uvijek je rano za predviđanje njegove politike prema razvojnim bankama, ali je jasno da će ispomoć stranim državama opasti u odnosu na njen pređašnji nivo.

Donald Tramp, Foto: AP
Foto: Donald Tramp, Foto: AP

Vidjeli smo da Tramp nije sačekao ni trena pre nego što se povukao iz transpacifičkog trgovinskog sporazuma (TPP), a ubrzo nakon toga uslijedila je i najava o reevaluciji Sjevernoaričkog sporazuma o slobodnoj trgovini (NAFTA).

Mnogi Latinoamerikanci bi s radošću dočekali ponovne pregorore o TPP i NAFTA sporazumima, kada bi oni doneli dobru volju i jednake uslove za sve. Čile se osjećao uskraćenim u okviru transpacifičkog sporazuma, naročito imajući u vidu njegove odredbe o deregulaciji finansijskog tržišta koja bi omogućila velikim kompanijama iz SAD da nesmetano posluju na njegovoj teritoriji gotovo bez ikakve državne kontrole.

Što se NAFTA sporazuma tiče, od 1994. kada je zaključen, izvoz Meksika u SAD se povećao sedam puta, a direktne investicije u suprotnom smeru četiri puta. Ipak, za sve to vrijeme, privredni rast južnog američkog suseda lelujao je oko skromnih 1%, uz gubitak preko 2 miliona radnih mjesta u poljoprivredi usljed jeftinog uvoza robe široke potrošnje.

Ilustracija: Kineskinja; Autor: AP
Foto: Ilustracija: Kineskinja; Autor: AP

Naravno, svaka država u regionu je razumljivo oprezna kada su u pitanju pregovori sa zemljom čiji je lider njihove građane nazivao pogrdnim imenima. Na scenu sada stupa Kina, koja je svega nekoliko dana po okončanju američkih izbora objavila dokument u kojem je Latinsku Ameriku nazvala „prostorom vitalnosti i nade“. U njemu se obećavaju trgovinski benefiti slični onima koje su nudile SAD, ali bez uslovljavanja u pogledu deregulacije finansijskog tržišta.

Kina je obećala povećanje trgovinske razmjene s regionima Južne i Centralne Amerike u nivou od 500 milijardi dolara, kao i upliv stranih investicija od 250 milijardi dolara do 2025. godine. Da bi pokazala ozbiljnost svojih namjera, najmnogoljudnija zemlja svijeta je preko dvije svoje banke, Razvojne i Izvozno-uvozne, dala više finansijskog podsticaja nego što su to učinile Svjetska banka i Međuamerička razvojna banka  zajedno.

Pored ove bilateralne pomoći Kina je dala i 35 milijardi dolara multilateralnih podsticaja.  Dok je Tramp kinjio Meksiko da plati izgradnju zida na svojoj granici s Amerikom, Kina je s južnim susjedom SAD-a sklopila važan dogovor oko izgradnje fabrike automobila u vrijednosti od 212 miliona dolara koja će otvoriti 5500 novih radnih mjesta.

Za razliku od perioda druge polovine prošlog vijeka, Latinska Amerika sada ima alternativu – u Kini.  Ipak, riječ je o izazovu na koji će morati vješto  odgovoriti. Dok su kineske investicije s jedne strane povećale ekonomski rast, istovremeno su dovele i do deindustrijalizacije značajnih privrednih sektora usled upliva jeftine uvozne robe. Apetit koji Kina pokazuje prema resursima latinske Amerike doprinosi narušavanju tamošnje životne sredine i izazivanju društvenih sukoba u regionu.

Dakle, ukoliko ne dođe do popravke kursa koji su Sjedinjene Države nedavno zauzele, vlade latinoameričkih država neće imati drugog izbora osim da same sklope konstruktivna partnerstva s Kinom koja se pokazuje više nego voljna i sposobna da popuni vakuum koji su iza sebe ostavile SAD.

 

(Global CIR/Newsweek/FP)

Objavljeno u:

Komentiraj