EU MOŽE ODAHNUTI: Holanđani ponovno izabrali aktuelnog premijera, islamofob Wilders ima razloga za brigu

Prema posljednjim informacijama koje uživo prenosi Bloomberg prebrojano je preko 50% glaova u Holandiji, i rezultati su takvi da upućuju na pobjedu Liberalne partije aktuelnog premijera Holandije Marka Ruttea.  Geert Wilders, koji je nekoliko posljednjih mjeseci vodio u predizbornim anketama po trenutnim rezultatima nalazi se na trećem mjestu sa 19 zastupnika u parlamentu.

Prema navedenoj statistici Liberalna partija je osvojila 32 mjesta u parlamentu Holandije, Laburisti su dobili 9, a islamofobna Partija slobode 19 mjesta. Slijede socijalisti sa 14, demokrati su dobili 19, Kršćanska unija 6, demokršćani 19 i Zeleni 15 mjesta u novom sazivu parlamenta.

Wilders je čestitao Rutteu na pobjedi i kazao kako je spreman za sastav nove vlade, mada je malo vjerovatno da će neka partija željeti koalirati sa njegovom populističkom desničarskom Partijom slobode.

Evropska unija može osjetiti olakšanje ishodom rezultata u Holandiji

Najveći gubitnici su socijalisti i laburisti koju su dobili značajno manji broj glasova. Desni centar je ponovno u porastu dok lijevi centar pada. Čini se da je ovakav pad ljevice išao u korist zelenih i progresivnih liberala koji se zalažu za multikulturalnost i središnju ulogu Holandije u Evropskoj uniji. Iznenadio je i veliki postotak izlaznosti. Glasalo je više od 81 posto od 13 milijuna registriranih birača, a prije četiri godine je glasalo 74 posto.

Ipak, ovi rezultati pokazuju kako će teško biti sastaviti vladu jer čak je 13 stranaka dobilo mandate u parlamentu od 150 zastupničkih mjesta. Ne pamti se kada je bilo toliko stranaka na izborima, za mjesta u parlamentu se borilo se čak 28 stranaka s gotovo 1200 kandidata.

Očito je da Wildersov PVV više nije novost, a kampanja im je bila s već poznatim sloganima protiv islama i stranaca, protiv Europske unije i s pozivanjem da se “Holandija ostavi samo Holanđanima”. Lideri drugih stranaka, uključujući i dosadašnjeg premijera Marka Ruttea, odbacili su mogućnost koaliranja s Wildersom, ponavljajući više puta tijekom kampanje “nikada s Wildersom”. Takve izjave Wilders je nazvao “nedemokratskima” te poručio kako se on već osjeća pobjednikom jer je svojim zalaganjem nametnuo teme oko kojih se vrtjela kampanja i odredili prioriteti u Holandiji.

Novo lice na holandskoj političkoj sceni, koje je i veliko iznenađenje ovih izbora, lider je Zelenih Jesse Klaver kojega predstavljaju kao kombinaciju bivšeg američkog predsjednika Baracka Obame i kanadskog premijera Justina Trudeaua. On je privukao i dio razočaranih glasača tradicionalnih stranaka, dio mladih te onih koji strahuju od negativnog utjecaja Brexita, Trumpa i populizma na sudbinu Holandije i Evropske unije. Uspjeh Zelenih znači da bi ova stranka sada mogla postati jezičak na vagi u sastavljanju vlade.

No, niti na ovim izborima nije nedostajalo stranaka koje su, recimo, živopisne. Među njima je svakako stranka koja je obećala da njihovi zastupnici neće uopće dolaziti u parlament niti glasati za bilo koji zakon. Osim toga, u Holandiji već dulji niz godina predstavnike u parlamentu ima stranka koja se zalaže za zaštitu životinja. A čak kao mogući član vladajuće koalicije pojavila se umirovljenička stranka, model koji su promovirale prije svega bivše komunističke zemlje i koji dosad nije bio poznat na Zapadu.

Čak i prije u Holandiji je proces sastavljanja vlade trajao nekoliko mjeseci, a sada bi to moglo biti još teže. Ovi izbori su posebni i po tome što su se upravo uoči njihova održavanja uzburkale strasti u odnosima Holandije  s Turskom zbog zabrane turskim političarima da na nizozemskom teritoriju vode kampanju uoči referenduma o povećanju ovlasti turskog predsjednika. Svojim napadima na Holandiju, kraljevinu koju je nazvao “banana-republikom”, turski predsjednik Recep Tayyip Erdoğan ujedinio je Holanđane.

U Holandiji se izbori održavaju radnim danom, a ne nedjeljom kao u većini drugih država. Birališta su zatvorena u 21 sat kada su i objavljene i prve izlazne ankete. Nakon toga svaki grad posebno objavljuje rezultate. Ovaj put će se prebrojavanje odvijati nešto sporije jer je zbog straha od hakiranja odlučeno da ne bude elektronskog glasanja. No, kako su objavili lokalni mediji, nisu zabilježeni slučajevi hakiranja – sumnjalo se da bi takvo što mogla pokušati Rusija koja bi rado na čelu vlade vidjela Wildersa – niti lažnih vijesti, što je dobar znak i za sljedeće evropske izbore.

Izbori u Holandiji su bili prvi među tri ili četiri ključna izbora koji se ove godine održavaju u Evropskoj uniji. Nakon njih već za nešto više od mjesec dana se glasa u Francuskoj gdje se bira novi predsjednik, a na jesen i u Njemačkoj. Velika je vjerovatnost da će do izbora doći i u Italiji. Na svim tim izborima postoji opasnost da se građani okrenu strankama koje su protiv migracije i Evropske unije. Zato sada Evropska unija može osjetiti olakšanje ishodom rezultata u Holandiji gdje su građani ipak u većem broju rekli ne populizmu i ksenofobiji. Bez obzira na razlike između stranaka koje su dobile značajan broj glasova, za stvaranje bilo kakve većine će trebati najmanje četiri stranke.

 

 

(Global CIR)

Objavljeno u:

Komentiraj