EVROPA TREBA UNIJU! ‘Ponekad nas živcira, ali bez EU se ne može’

Ona ima nedostataka i ponekad živcira. Unatoč tome, bez Europske unije se ne može, piše Bernd Riegert u komentaru povodom njezinog 60. rođendana.

Ako se današnju Europsku uniju usporedi s onom od prije deset godina, vrlo brzo upada u oči: onda je bilo više strasti, više nade. Onda su Europljani bili “srećom ujedinjeni”, kako se doslovce navodilo u tadašnjim rođendanskim izjavama. Danas sve ovo više liči na brak iz interesa, koji bi trebao štititi od opasnosti izvana. Ali unatoč otrežnjenju nakon gospodarske krize, Brexitu i rastućem populizmu, EU ostaje jedinstven. “Europa je naša zajednička budućnost”, utvrdilo je 27 država bez Velike Britanije jučer u Rimu. Trajna spoznaja ove aktualne rođendanske proslave je da zajedno opstaju, a da će propasti ako ostane svako sam.

Odlazak Britanaca ujedinio je one koji ostaju. Kraj britanskog članstva je shvaćen onakvim kakav je: poraz Britanaca, a ne poraz Europske unije. Nijednoj drugoj članici nije se činilo toliko ustupaka kao Velikoj Britaniji. Na kraju je veliki britanski državnik Winston Churchill imao pravo. On je doduše tražio osnivanje Ujedinjenih Država Europe, ali Veliku Britaniju nije vidio kao dio toga.

Nema razloga za lažnu skromnost

No Europska unija ne bi trebala svoj rođendan slaviti previše pokunjeno i skromno. Ona je postigla puno, i tu nisu mogli izostati ni porazi. EU je nakon dva strašna rata pomogao u pomirenju Francuske i Njemačke, koja se iz diktature preobrazila u demokraciju. EU je integrirao mlade demokracije u Španjolskoj, Portugalu i Grčkoj. On je pomogao u nestajanju podjele na Istok i Zapad. U istočnoj Europi se pobrinuo da bivše komunističke države ubrzano dostignu demokratske standarde.

Bernd Riegert

Idući projekt je trajni mir na Balkanu. Istina, u sadašnjoj situaciji EU je morao doživjeti neuspjeh što se tiče primanja Turske u članstvo. Taj korak u dogledno vrijeme neće biti moguć.

Zadaće koje se nalaze pred Europskom unijom su ogromne: zajednička migracijska politika, veća sigurnost na granicama i unutar njih, poštena trgovinska politika sa svijetom, obrana od populizma izvana i iznutra – da nabrojimo samo neke. Tko je prije 60 godina mogao misliti da će se EU tako uspješno razviti? Tko danas može predvidjeti kako će EU izgledati za deset, 20 ili čak 60 godina? Nitko.

Ali isplati se raditi na jednoj boljoj Uniji. Za sada nema bolje organizacijske forme za Europu koja bi obećavala mir i blagostanje. EU se pokazuje fleksibilnim i omogućava brži napredak onima koji to žele. Onima koji oklijevaju obećava “Europu po narudžbi”. Očito se drugačije ne može više voditi udruženje s 27 članica koje imaju svoju volju.

Monstrum ne postoji

Prazna obećanja populista u svakom slučaju nisu rješenje. Brexit i novi američki nacionalizam pokazat će se kao pogreške. EU će nastaviti postojati. Na kraju će pobijediti solidarnost i zajednički interesi. Doći će nove krize na koje će EU morati reagirati. Možda će se i neke druge članice početi kolebati. No onaj tko ne prihvaća EU, slobodno može slijediti britanski primjer. Ali Grčka, Poljska i Mađarska neće stvarno htjeti slijediti taj put. Vlade tih država dobro znaju koliko im vrijedi zajednica, čak i kada na unutarnjem planu govore drugačije.

Unija nije birokratski monstrum bez demokracije. Navodni diktat iz Bruxellesa je jeftina populistička izmišljotina. EU je zbroj svih europskih vlada i presjek nacionalnih interesa. Kontroliraju ga parlament i sud. U Bruxellesu i Strasbourgu se stvari odvijaju demokratičnije i transparentnije nego u pojedinim članicama. Države članice su svojevoljno Uniji prepustile ove nadležnosti koje ima. To je EU trebao mnogo jače naglasiti u deklaraciji povodom 60. godišnjice Rimskih ugovora. U Uniji nije sve idealno, ali sada su nužni hrabrost i nada, a ne populistički pesimizam. “Europa je naša zajednička budućnost” – to je prava poruka.

 

 

(Global CIR/DW)

Objavljeno u:

Komentiraj