Antiruska histerija je znak slabosti Zapada – politika ruskog lidera Vladimira Putina nije uzrok, već simptom krize liberalno-demokratskog društvenog modela, smatra njemački list Zeit
Zapad “šefa Kremlja” prikazuje kao “svemogućeg diva”, iako su njegove mogućnosti ograničene. “Postojeća histerija povodom ruskog miješanja u zapadna društva prije svjedoči o našoj slabosti, nego o ruskoj snazi”, navodi Zeit.
Za samo nekoliko godina Rusija i Zapad su, na iznenađujući način, zamijenili mjesta. Još donedavno, Zapad je bio moćan, a ruske vlasti su se žalile da ih NATO okružuje i ignoriše interese bezbjednosti njihove zemlje. Ali, danas se u retorici Moskve može čuti više samouvjerenosti. Na Zapadu se, naprotiv, povećavaju “malodušni strahovi” da će ruski predsjednik uskoro početi rat.
Sve češće se govori o početku novog “Hladnog rata”
Ovaj proces je počeo nakon obraćanja Rusije na Bezbjednosnoj konferenciji u Minhenu 2007. godine. Poslije proglašenja Krima za teritoriju Rusije i konflikta na istoku Ukrajine za ove promjene saznala je i šira javnost. Istovremeno, sve više se počelo govoriti o slabosti Zapada, koja će prije ili kasnije prirodnim historijskim putem dovesti do kraha demokratije i do pojave novog svjetskog poretka, čiji će lider biti Rusija.
Nakon što se na ljeto 2015. godine ruska vojska umiješala u građanski rat u Siriji, a SAD i njihovi saveznici je nisu mogli spriječiti niti poremetiti, počelo se još glasnije govoriti o slabosti Zapada. Poslije referenduma o izlasku Velike Britanije iz EU i pobjede Donalda Trampa na predsjedničkim izborima u SAD, ove priče su postale trend.
Zeit, ipak, ocjenjuje da “snaga Rusije nije tolika kolikom se predstavlja”. “Sadašnja histerija više svjedoči o našoj slabosti nego o moći Rusije. Tačnije, ona najviše svjedoči o našoj nesigurnosti u sebe same”, zaključuje Zeit.
(Global CIR/Nezavisne)
