Na dnevnom redu današnje sjednice Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH nalazi se i prijedlog izmjena i dopuna Zakona o akcizama. Ključna izmjena tiče se akcize na naftu, naftne derivate i lož ulje koja bi se povećala za 15 feninga po litri. Iza najavljene izmjene Zakona skriva se naputak Međunarodnog monetarnog fonda (MMF). Navodno se radi o posljednjem neispunjenom uvjetu za odobrenje novog zajma MMF-a Bosni i Hercegovini.
Potaknuti za njih krajnje nepovoljnim predloženim izmjenama, parlamentarcima se javnim pismom obratilo Udruženje malih i srednjih poljoprivrednika. Osim što su se izravno usprotivili donošenju izmjena Zakona, naglasivši neodrživost njihove situacije u tom slučaju, pismom su se dotaknuli i šireg konteksta odnosa vlasti prema domaćoj poljoprivredi.
Poticajna sredstva i subvencije konstantno se smanjivaju u zadnje tri godine, isplate kasne više od pola godine (nekima još nisu isplaćeni poticaji za 2014.), a vlasti im nisu omogućile pristup europskim fondovima. Pored toga, nije im jasno zašto bi oni morali plaćati akzice, navodno namijenjene za izgradnju autoputeva, ako oni sa svojim traktorima te trase uopće ne koriste.
Iz Udruženja također ističu da se tim politikama izravno radi na korist konkurencije iz drugih zemalja, pogotovo zapadnoevropskih, koja je poduprta izdašnim subvencijama, kao i dopuštenom upotrebom plavog dizela. Koliko je situacija ozbiljna možda najbolje svjedoči ton završetka pisma u kojem se izravno politički prijeti: “Bit ćemo vam zahvalni ako zaustavite ove štetne izmjene zakona, ali ako to ne uradite onda ćete biti naša meta na svakom koraku jer ćete takvim činom zabiti i posljedni ekser u naš lijes.” Po prvim reakcijama, čini se da će, očekivano, političke elite prijetnje “iskoristiti” kao sredstvo obračuna po stranačko-etničkim linijama.
(Global CIR/Bilten)
