Antarktički Krvavi slapovi s pravom nose takvo ime. Daleko na jugu naše planete, bjelinu glečera Tejlor krasi crvenilo, pa izgleda kao da sami led krvari. Gvožđe u vodi, koje u dodiru sa vazduhom oksidira i daje slapovima njihovu prepoznatljivu crvenu boju, dolazi duboko ispod leda i čitavom procesu pomažu mikroorganizmi iz vode.
“Ta voda nije samo jedinstvena pojava. To su prava vrata u podzemlju Antarktika”, rekla je Džil Mikucki sa univerziteta u Noksvilu. Zanimljivo je da su naučnici ranije otkrivali tekuću vodu u ledu, ali ovo je prvi put da su sigurni da su otkrili prave rezervoare u zemlji i to rezervoare vode bogate životom.
Sami Krvavi slapovi su nevjerovatno rijetka pojava i događaju se tek nekoliko puta u deceniji. Naučnici vjeruju da voda izlazi na površinu zbog promjene u količini leda što dovodi do promjena pritiska na tlo.
Džil Mikucki i saradnici sada su otkrili da bi ispod stotina metara leda mogao da postoji čitav sastav podzemnih rezervoara vode.
Nakon što su velikim senzorima promatrali određene fizičke karakteristike doline zaključili su da se dvjestotinjak metara ispod površine tla i nekoliko stotina metara leda nalaze ogromni rezervoari vode koji se protežu daleko ispod površine mora.
Ta voda je hladna, duboko zakopana i čak dva puta slanija od okolnog mora, ali kako pokazuju Krvavi slapovi, vrlo vjerovatno je bogata životom.
Upravo ta voda mogla bi da bude objašnjenje bogatog života u priobalnom području Južnog okeana. Pretpostavlja se da brojni mikroorganizmi izlaze na površinu i tamo razgrađuju hiljade tona gvožđa iz stijena, što dovodi do bujanja algi i riba u priobalnom području.
Međutim, kako upozorava Mark Mur sa univerziteta u Sauthemptonu, taj proces još nije definitivno dokazan i moguće je da postoje puno jednostavnija objašnjenja od dubinskih izvora vode bogate životom.
