Većina stručnjaka vjeruje da su se ljudski preci evolucijski razdvojili od majmuna prije sedam miliona godina u središnjoj Africi, gdje su hominidi zatim živjeli idućih pet miliona godina prije nove faze evolucije. Naučnici su, međutim, pronašli dva fosila majmunolikih stvorenja s ljudskim oblikom zuba u Bugarskoj i Grčkoj koji su stari 7,2 miliona godina. Otkriće tog stvorenja, nazvanog Graecopithecus freybergi, dokazuje da su naši preci počeli evoluirati u Europi 200.000 godina prije najranijih afričkih hominida.
Međunarodna grupa naučnika tvrdi da to otkriće potpuno mijenja ljudsku historiju i posljednjeg zajedničkog rođaka čimpanze i ljudi, takozvanu evolucijsku kariku koja nedostaje, svrstava na područje Balkana. Čimpanze su najbliži živući srodnici ljudima jer s njima dijele 95 posto gena. Evolucija posljednjeg zajedničkog srodnika objema vrstama središnja je i najvažnija rasprava paleoantropologije.
U doba prije više od sedam miliona godina klimatske promjene pretvorile su Istočnu Europu u otvorenu savanu što je prisililo majmune da pronađu nove vrste hrane i rezultiralo prijelazom na dvonožnost, pišu naučnici u časopisu Plos One. “Ova studija mijenja postojeće ideje povezane s mjestima na kojima je čovječanstvo napravilo prve korake”, rekao je profesor Nikolaj Spasov s Bugarske akademije nauka.
“Graecopithecus nije majmun. On je hominid predak je čovjeku. Njegova je prehrana povezana s relativnom suhom i čvrstom vegetacijom savane i zato, kao i ljudi, ima široke kutnjake i gustu caklinu”, kaže Spasov. Naučnici su analizirali dva poznata uzorka Graecopithecusa, donju vilicu iz Grčke i gornji pretkutnjak iz Bugarske. Koristeći se računalnom tomografijom uspjeli su vizualizirati unutarnje strukture fosila i ustanovili da su korijeni pretkutnjaka bili povezani.
“Veliki majmuni tipično imaju dva ili tri odvojena korijena, a korijeni Graecopithecusa djelomični su povezani, što je karakteristika modernih ljudi, ranih ljudi i nekih vrsta praljudi”, rekla je voditeljica istraživanja, profesorica Madelaine Boehme s univerziteta u Tuebingenu. To sugerira je da je Graecopithecus bio hominid i da je nekoliko stotina hiljada godina stariji od najstarijeg afričkog hominida, otkrivenog u Čadu.
“To nam omogućava da razdavanje ljudi od majmuna smjestimo u Europu”, rekao je paleoantropolog David Begun s univerziteta u Torontu. Tokom tog razdoblja Sredozemno more znalo je potpuno presušiti, što je majmunima i ranim hominidima omogućavalo da prelaze s kontinenta na kontinent. “Bude li prihvaćena, ova teorija će izmijeniti početak ljudske historije”, rekla je profesorica Boehme.
Naravno, ima i skeptičnih. “Moguće je da je čovječanstvo izvorno nastalo u Europi, ali imamo mnogo čvrstih dokaza, uključujući nekoliko lubanja i parcijalnih kostura, koji taj događaj smještaju u Afriku”, kaže antropolog Peter Andrews iz Prirodoslovnog muzeja u Londonu. “Bio bih vrlo oprezan u suprotstavljanju spoznaja iz izoliranih fosila sa svim dokazima koji su prikupljeni u Africi”, zaključio je.
