ŠTA SE KRIJE IZA PROCESA ‘BRDO-BRIONI’? EU stvara pandan ‘Višegradskoj grupi’ na Balkanu, na pomolu nova ‘Ilirija’ ili ‘Balkanska unija’

Predsjednici i ministri vanjskih poslova zemalja regije okupili su se u Sloveniji na sastanku Brdo-Brioni procesa. Domaćini i inicijatori ovog procesa slovenski predsjednik Borut Pahor i hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović najavili su kako je uslijed trenutne situacije u Evropi i svijetu, jačanje političkog dijaloga, kreiranje povjerenja i pronalaženja rješenja o svim otvorenim bilateralnim i regionalnim pitanjima prioritetno. Počasni gost ovogodišnje konferencije je predsjednik Njemačke Frank-Walter Steinmeier.

‘Zapadnobalkanska šestorka’

Konferenciji, osim Pahora, Kitarović i Steinmeiera, prisustvujui predsjednici Srbije Aleksandar Vučić, Crne Gore Filip Vujanović, Kosova Hashim Thaci, Makedonije Gjorge Ivanov, Albanije Bujar Nishani, kao i član Predsjedništva BiH Dragan Čović. Brdo-Brioni proces posvećen je jačanju stabilnosti na području jugoistočne Evrope. Osim zajedničke sjednice koja se održava popodne, bit će upriličen i niz bilateralnih sastanaka sudionika.

Važno je da razgovaramo o tome kako da se ekonomski povezujemo i ja ću i na ručku i na plenarnoj sjednici pokrenuti dodatno temu… neću da odustajem, biću dosadan kao stenica, a to je regionalna ekonomska zona, to je jedinstveno tržište, da pokušamo da napravimo zapadnobalkansku šestorku, oni kažu, mi kažemo 5+1… a svakako i za bliže odnose sa EU zemljama u regionu,  Hrvatskoj i Sloveniji“, kazao je po dolasku u Brdo kod Kranja predsjednik Srbije Aleksandar Vučić.

Stvara li se nova ‘Ilirija’?

Sve je jasnije kako će se na Balkanu najvjerovatnije formirati neka nova Unija oko koje se spore Rusija, Turska (ali i Britanija) te Njemačka. Naime sve tri države manje ili više utiču na procese u regiji, ali čini se da je Njemačka konačno preuzela inicijativu i kroz mehanizme EU integracija pokušava cijeli region zapadnog Balkana ‘ujediniti’ u za početak ekonomsku uniju, a kasnije i možda nešto više.

Za to je potrebna i ideološka podloga pa u posljednje vrijeme često možemo vidjeti u javnosti kako se forsira zajedničko evropsko prijeklo balkanskih naroda uzimajući kao ključnu tačku Ilirstvo. Naime rezultati posljednjih genetskih istraživanja naroda Balkana ukazuju da su oni većim dijelom ilirskog porijekla,  uz veliku izmješanost i drugih naroda budući da nijedna velika svjetska migracija nije zaobišla balkanski prostor. Ovakvim istraživanjima se u javnosti pokušavaju nivelirati razlike koje su potencirane u prethodnom periodu između stanovništva koje priča ‘slavenskim jezicima’ i drugog dijela naroda Balkana koji govore albanski.

Povezana slika

Neka nova ‘Ilirija’ ili ‘Balkanska unija‘, zasigurno će obuhvatati BiH, Srbiju, Crnu Goru, Makedoniju, Albaniju i Kosovo, dok će Hrvatska i Slovenija predstavljati sponu ka Zapadnoj Evropi. Također, sve ove države će naposljetku postati članice EU i NATO-a, ali će njihova ‘unija’ ostati  da egzistira i dalje, jer će predstavljati jedinstveno tržište od 30-ak miliona ljudi, a što je najvažnije biti će tampon zona prema ruskom i turskom utjecaju, čemu danas služe baltičke državice te države centralne Evrope.

Po uzoru na tzv. Višegradsku grupu i nova bi ‘Ilirija’ vjerovatno bila nešto konzervativniji i religiozniji dio EU, uz stalno naglašavanje neprijateljstava prema nekadašnjim osvajačima, prije svega Rusima i Turcima sa jedne strane, ali i Mađarima koji su sve galasniji u osudama EU sa duge strane.

Time bi se zapadna Evropa još jednom tampon zonom dodatno osigurala od ‘izazova sa Istoka’. Sa druge strane, narodima država Zapadnog Balkana bilo bi omogućeno da razvijaju svoje ekonomske, naučne i kulturne potencijale u jednom širem partnerstvu što bi zasigurno dovelo do poboljšanja ukupne ekonomske i financijske situacije u regiji.

Kako funkcionira Višegradska grupa?

Sličan proces smo mogli vidjeti u slučaju bivših država istočnog bloka, kada je 1991. godine formirana tzv. Višegradska skupina u čijem sastavu se nalaze Poljska, Češka, Slovačka i Mađarska.  U samom početku, prema mišljenju većine analitičara, na ovu organizaciju se gledalo kao na neformalnu grupu koja je trebala osigurati što bržu integraciju svojih članica u EU i NATO nakon njihovog osamostaljenja od Sovjetskog saveza. Međutim, ona je puno više od toga. Zašto to kažemo?

Zato što su onovremeni predsjednici koji su organizirali ovu grupu imali drugačiju, dugoročnu viziju. Naravno, kratkoročni cilj bile su EU i NATO integracije, budući da se na zapadne zemlje Evrope nakon oslobađanja od ‘ruskog utjecaja’ gledalo kao na novu šansu za život u slobodi. Međutim, ima i dosta ‘dubljih’ razloga za njeno formiranje.

Centralna Evropa je uvijek imala specifičan i prepoznatljivi položaj, a to u prijevodu znači da je uvijek bila ‘zaglavljena’ između Njemačke i Rusije u posljednjih 500 godina. U takvim je uslovima bilo veoma teško ostvariti bilo kakvu nezavisnost. I nekako su uvijek te države imale iste probleme i sa Osmanlijama, i sa Nijemcima i sa Rusima, a kasnije i ‘Sovjetima’.  Dakle, imale su iste probleme, veoma sličnu kulturu, većinom istu religiju, jedinstven geografski položaj, reljefnu i klimatsku konstituciju. To je zaista jedna specifična evropska regija. Tako da je sasvim razumljivo, da pri kraju 20. stoljeća, koje je za ovaj dio svijeta bilo izuzetno teško, ove države i nisu imale druge opcije nego da se okrenu jedna drugoj i rade zajedno. Međutim, na vrijeme su shvatili da nije moguće formirati neku novu ‘superdržavu’ ili ‘carstvo’ i to nikada nije bila opcija. To se ne bi moglo ostvariti kako iz unutrašnjih političkih razloga, tako i zbog toga što to ne bi dozvolile strane sile (Njemačka, Francuska, Britanija i Rusija).

Članice Višegradske grupe nemaju nekih posebnih obaveza jedna prema drugoj, one samo pokušavaju uvijek sarađivati. Ukoliko neka od članica zaključi da joj neki projekat narušava interese, samo se povlači iz toga bez ikakvih posljedica. Dakle, po određenim pitanjima ove države formiraju zajednički glas, i kada pričaju jedinstvenim glasom kroz ‘Višegradsku grupu’, onda se radi o populaciji veličine današnje Francuske. Radi se o populaciji od preko 65 miliona ljudi. Gledano ekonomski, zajedničko djelovanje ovih država je, također, od velike važnosti.

Tampon zona prema Zapadnoj Evropi

Ukoliko se ostvare namjere evropskih stratega i zvaničnika, Zapadna Evropa, koja čini jezgro Evropske unije u potpunosti bi bila zaštićena od bilo vojnih, bilo migrantskih ‘invazija sa Istoka’.

(Global CIR)

Komentarion this Post

  1. DENIS

    Višegradska grupa jedva čeka da im se pridruži Rumunjska, Ukrajina ,Estonija Litva i Letonija.takav blok bi sa jedne strane zaustavio Rusiju a sa druge strane ucjenjivao Njemačku za gas i ostale prirodne resurse.
    Sa druge strane u tu Balkansku Uniju ušla bi i Bugarska samo ima jedan veliki problem Hrvatska i Slovenija ne dozvoljavaju da se zove Balkanska Unija , sjetimo se Ljudevita Gaja i čiji je to projekat bio u stvari.

    Reply
    • Juzno krilo Nato pakta prema Turskoj je nestabilno a tu je i Cipar .Tako da u ovoj uniji treba dodati Grcku i Cipar i crpljenje prirodnih resursa iz Sredozemlja gasovod iz Izraela i Egipta …. koji ce biti pandam Ruskom gasu …..ujedno brana Višegradskoj grupi da ne mogu ucjenjivati…….velike

      Reply

Komentiraj