TRUMP IMENOVAO NOVOG ŠEFA FBI-a, DOK SE OČEKUJE SUTRAŠNJE SVJEDOČENJE SMIJENJENOG: Ono što Comey kaže u četvrtak moglo bi odlučiti da li će Trumpova vladavina preživjeti prvi mandat?!

Američki predsjednik Donald Trump objavio je danas da će imenovati Christophera Wraya za novog direktora Federalnog istražnog biroa. Trump je tu odluku saopštio na svom Twitter nalogu. “Imenovaću za novog direktora FBI Christophera A. Wraya, čovjeka besprijekorne biografije. Uskoro slijede detalji”, napisao je Trump.

Wray, koji je bio i advokat bliskog Trumopovog saradnika Chrisa Christiea, doći će na čelo FBI-ja umjesto Jamesa Comeyja kojeg je američki predsjednik smijenio zbog istrage o ruskom miješanju u američke izbore.  Najava da će Ray voditi FBI, došla je dan prije Comeyevog svjedočenja u Senatu o navodnom ruskom miješanju u američke izbore i vezama Trumopovog štaba s ruskim zvaničnicima.

Liberalni The New York Times ocjenjuje da je Wray “bezbjedan, mainstream” izbor, pošto je Trump u jednom trenutku razmatrao mogućnost da neki političar vodi FBI. List navodi da će Wray vjerovato odagnati strahovanja agenata FBI, zabrinutih da bi Trump mogao da pokuša da oslabi ili politizuje tu agenciju. Wray je u vrijeme predsjednika Gerogea Busha mlađeg bio pomoćnik ministra pravde koji je nadzirao odjeljenje za kriminal.

U iščekivanju najdramatičnijeg momenta u povijesti

Kada James Comey, bivši direktor FBI-a, u četvrtak stane pred Senat kako bi svjedočio o predsjedniku koji ga je otpustio, to će biti jedan od najdramatičnijih momenata u historiji američke politike. Ulog će biti viši nego ikad na kongresnom saslušanju. Pitanja na koja će Comey, između ostalog, odgovarati pred obavještajnom komisijom Senata biće da li ga je Donald Trump pokušao uvjeriti da zaustavi istragu veza između vrhovnog savjetnika i ruskih zvaničnika, da li je Trump tražio da prekrši zavjet odanosti i da li je otpušten zato što to nije uradio.

Trump je negirao da je tražio da Comey odustane od tog slučaja, ali ako Comey svjedoči drugačije i bude imao dokaze za to, to bi moglo označiti potencijalno predsjedničko ometanje pravde, što bi bio početak dugog puta ka opozivu. Čak ni u Čajnik Dome skandalu koji je potresao Warren Hardingovu administraciju u ranim 1920-im godinama, pa ni u Watergate aferi pola stoljeća kasnije, nije se navodilo da je sam predsjednik pokušao da zastraši istražitelja.

A kontekst – mogućnost dogovora sa Kremljom za namještanje predsjedničkih izbora – daleko je ozbiljnija stvar od problema mita i političkih prljavih trikova koji podupiru ove dvije historijske mrlje na modernu američku demokratiju. Iz svih tih razloga, ono što Comey kaže u četvrtak moglo bi odlučiti da li će Trumpova vladavina preživjeti prvi mandat. To će biti prekretnica koja će spominje još od 17. maja kada je specijalno vijeće odlučilo da pokrene istragu o povezanosti Trumpove kampanje sa Kremljom.

Spekulira se i da bi predsjednik mogao pokušati tražiti izvršne privilegije kako bi zaustavio Comeyovo svjedočenje ove sedmice. Pozivajući se na dvojicu visokih zvaničnika administracije, New York Times je izvijestio kako Trump neće tražiti blokadu Comeyova svjedočenja. Trumpova glasnogovornica Kellyanne Conway, sa druge strane, ne želi isključiti tu opciju, ističući da je na predsjedniku da odluči.

Izvršna privilegija bi bila očajan potez. Nijedan predsjednik nije pokušao da je iskoristi kako bi zaustavio bivše zvaničnike koji žele da govore, da svjedoče. Richard Painter, koji je bio glavni advokat za etiku u Bijelog kući za vrijeme Goergea W Bush, ističe da je Trump otpuštanjem direktora FBI-a ostavio malo mogućnosti da ga zaustavi u svjedočenju. „Ne mislim da će Jim Comey pridavati puno pažnje onome što Kellyanne Conway ima da kaže“, rekao je Painter.

U teoriji, Trump bi mogao pravosudni odjel poslati na sud kako bi dobili zabranu za Comeyovo svjedočenje, ali vladini advokati bi se suočili sa pravom borbom. Sudovi su nakon skandala Watergate presudili da se izvršna povlastica ne može upotrijebiti za skrivanje neprimjerenog ili nezakonitog ponašanja izvršne vlasti.

A sam Trump je sadržaj svojih razgovora s Comeyom već objavio javnom, ili bar njihovu verziju, tvrdeći za NBC da mu je direktor FBI-a tri puta rekao da nije pod istragom. „To bi bio veliki politički rizik za Bijelu kuću, dalo bi malo šanse za uspjeh na sudu i moglo bi ih koštati političke karijere“, kaže Matthew Miller, bivši glasnogovornih Odjela za pravosuđe.

Bijela kuća je pokušala blokirati kongresno istraživanje Trumpove veze sa Rusijom na druge načine, poduzimajući korak bez presedana upućivanja vladinih agencija na nepoštivanje zahtjeva demokrata za informacijama. Ali Trump se ne može u potpunosti osloniti na odanost republikanaca u Kongresu. Najvažniji među njima, Richard Burr, predsjednik Senata obavještajnog odbora, nastoji pokazati svoju nezavisnost od Bijele kuće. To se najbolje vidi na pozivu Odboru da Comeyovo svjedočenje bude otvoreno.

Malo je toga što Trump može uraditi

Malo je toga što Trump može uraditi kako bi ometao rad Specijalnog savjetnika, Roberta Muellera, koji je bio Comeyov prethodnik na mjestu direktora FBI-a i čije je imenovanje za preuzimanje ruske istrage bilo izravna i nenamjerna posljedica Comeyovog otpuštanja.

Mueller ima širok raspon ovlasti i biće ga teško otpustiti. U petak je rekao kako je proširio opseg svoje istrage kako bi uključio lobističko djelo bivšeg savjetnika za nacionalnu sigurnost Michaela Flynna, dok je težio američkoj politici u Siriji. Također, AP je prenio kako je Mueller pokrenuo kriminalističku istragu koja uključuje Paula Manaforta, direktora Trumpove predsjedničke kampanje, a mogao bi pokrenuti i istragu uloge državnom tužioca Jeffa Sessionsa i zamjenika glavnog državnog advokata Roda Rosensteina u otpuštanju Comeya.

Muellerova istraga će pokušati otkriti postoji li dogovor između Trumpove kampanje i Rusa da na više načina utječu na ishod izbora 2016. godine – hakiranjem i plasiranjem elektronske pošte demokrata, upotrebom propagandnih kanala poput RT i Sputnika i širenja lažnih vijesti na društvenim mrežama.

Potencijalnih dokaza o takvoj saradnji je sve više, a javljaju se još sastanaka Trumpa, njegovih pomagača i ruskih zvaničnika, zajedno sa dokazima da je predsjednikov kamp tražio prikrivanje takvih kontakata. U izvještaju Yahoo Newsa u četvrtak je također objavljeno da je Trumpovoj administraciji u prvih nekoliko dana prioritet bilo ukidanje sankcija Rusiji, a to su zaustavili državni dužnosnici koji su bili protiv toga u Kongresu, koji je preuzeo kontrolu nad sankcijama daleko od predsjedništva.

Muellerova istraga bi mogla trajati mjesecima, možda i godinama. Trenutno veća prijetnja Trumpu dolazi od Comeya. Kada u četvrtak stane pred Senat postat će jedna od najinteresantnijih ličnosti u američkom javnom životu.

 

 

(Global CIR/guardian.co.uk/Agencije)

Objavljeno u:

Komentiraj