Pisac Mason Currey u svojoj novoj knjizi ‘Dnevni rituali’ otkriva bizarne navike poznatih historijskih ličnosti. Svako od navedenih u knjizi, bilo da se radi o vrhunskom naučniku poput Alberta Einsteina ili muzičaru poput Louisa Armstronga, imao je dnevne rituale kojih su se držali kako bi bili produktivni.
U 11 primjera, koje prenosi i britanski Mirror, možete pročitati možda i tajnu njihove genijalnosti. Evo primjera.
George Gershwin (1898-1937) – Američki kompozitor ‘Rapsodije u plavom’, za svojim je klavirom komponovao isključivo u pidžami ili kućnom ogrtaču. Njegov brat Ira za njega je rekao kako nikad nije mogao biti opušten, te da je uvijek nešto morao raditi.
Albert Einstein (1879-1955) – Jedan od najvećih umova uopće, živio je povučenim životom. Nije volio ići brijaču pa je zbog toga puštao kosu da mu naraste, a smatrao je čarape nepotrebnim proizvodom.
Charles Dickens (1812-1870) – Britanski pisac imao je jedan bizaran prohtjev. Njegova radna soba morala je biti uređena tako da se u njoj nalazila mala vaza s uvijek svježim cvijećem, veliki nož za rezanje papira, pozlaćeni list s figuricom zeca posjednutom na njega, te dva bronzana kipića debelih žaba kako vitlaju mačevima u međusobnom dvoboju.
Agatha Christie (1890-1976) – Najpoznatija svjetska autorica kriminalističkih romana zapravo nikad nije posjedovala radni sto. Pisala je gdje joj je odgovaralo, od stola za večeru, preko polica, pa do ostalih ravnih površina u stanu. Kako bi sama govorila, bilo koja površina bila je dobra za pisanje.
Truman Capote (1924-1984) – Autor ‘Doručka kod Tiffany’, pisao je isključivo u krevetu i to uz kavu i cigarete. Ipak, u pepeljari je gasio samo tri opuška, a ostale je trpao u džep. Kompulzivno je zbrajao u glavi, a odbijao je zvati brojeve ili odsjedati u hotelskim sobama, ukoliko su ti brojevi bili ‘nesretni’.
Alexander Graham Bell (1847-1922) – Izumitelj telefona bio je radoholičar koji je spavao svega tri sata na dan.
Mark Twain (1835-1910) – Otac američke literature imao je velike muke s nesanicom. Poput njegovih čuvenih likova, Toma Sawyera i Huckleberryja Finna, i on sam je često spavao na neugodnim i neudobnim mjestima. Preferirao je spavati na podu kupatila.
F. Scott Fitzgerald (1896-1940) – Autor proslavljene novele ‘Veliki Gatsby’, čiju ste adaptaciju s Leonardom DiCapriom u naslovnoj ulozi nedavno mogli pogledati, vjerovao je kako je alkohol nužan za kreativno pisanje. Kako je živio u doba prohibicije u SAD-u, vjerovao je kako je čisti džin najbolji lijek za manjak inspiracije, jer je djelovao odmah i teško ga se otkrivalo. Alkoholizam je bio i okidač njegove prerane smrti u dobi od 44 godine.
Victor Hugo (1802-1885) – Pisac ‘Jadnika’ i ‘Zvonara crkve Notre Dame’, imao je mazohistički dnevni ritual pranja u ledenoj vodi. Ujutro bi gutao dva sirova jaja, a bradu i brkove je održavao svakodnevnim odlaskom kod brijača.
Louis Armstrong (1901-1971) – Pionir jazz muzičkog pravca i fenomenalan muzičar, živio je u pokretu. Na nastupe bi dolazio uvijek dva sata unaprijed, a prije nastupa bi umjesto alkohola – pušio ‘gage’, odnosno ‘travu’ kako bi se opustio.
Karl Marx (1818-1883) – Otac komunizma je tijekom 34 godine, koje je proveo u Londonu, provodio mnoge dane u sobi za čitanje Britanskog muzeja između 9 sati ujutro i 19 sati navečer. Danas je ta soba izložbeni prostor.
(Global CIR)
