-
(FOTO/VIDEO) Volvo predstavio električni C40 Recharge i najavio veliku novost - ago
-
Spike Lee priprema dokumentarnu seriju za 20. godišnjicu terorističkih napada 11. septembra - ago
-
ISLAND SE PRIPREMA NA MOGUĆU ERUPCIJU VULKANA KOD REYKJAVIKA: Ako se tamo dogodi erupcija, bit će to prvi puta u više od osam stoljeća - ago
-
ISTRAGA O RATNIM ZLOČINIMA! Netanyahu: Istraga ICC-a je antisemitska, Izrael će zaštititi svoje vojnike! - ago
-
Policija u Mijanmaru ubila najmanje 33 demonstranta - ago
-
NAUČILI SMO DA SE TAKO NE DONOSI DEMOKRATIJA! Antony Blinken: ‘USA više neće poduzimati skupe vojne intervencije’ - ago
-
Deset raketa ispaljeno na međunarodnu zračnu bazu u Iraku - ago
-
WASHINGTON STOPIRAO PRODAJU NAKON ŠTO JE ANKARA KUPILA RUSKI S-400! Čelnik turske namjenske industrije poručio: Nije neophodno da se Turska vrati u program F-35, ali tražimo obeštećenje! - ago
-
Njemačka stavila pod obavještajni nadzor ekstremno desničarsku partiju AfD - ago
-
ZABRINJAVAJUĆE POJAVE NA KINESKOJ DRUŠTVENOJ MREŽI! Interpol upozorava: Alarmirajte roditelje, na mreži Tik-Tok širi se poziv na masovno samoubistvo! - ago
ZAŠTO JE PUTIN LETIO 500 KILOMETARA DUŽE? Zrakoplov ruskog predsjednika na letu za Hamburg izbjegao Poljsku i baltičke zemlje
Zrakoplov ruskog predsjednika Vladimira Putina na letu za summit G20 u Njemačkoj letio je 500 kilometara duže kako ne bi prošao kroz zračni prostor članica NATO-a Poljske i baltičkih država, pokazuju tehnički podaci.

Prema internetskoj stranici FlightRadar24, zrakoplov je na letu iz Moskve prema Hamburgu skrenuo s izravne rute preko Bjelorusije i Poljske, nekoć članice sovjetskog bloka koja se nakon pada komunizma priključila Sjevernoatlanskom savezu.
Umjesto toga, Putinov Iljušin je letio preko Baltičkog mora, neutralne Finske i Švedske prije nego što je ušao u zračni prostor članica NATO-a Danske i Njemačke.
Putin je preko istočnih članica NATO-a ranije letio nekoliko puta. Stoga nije jasno zašto je ovoga puta zrakoplov letio duljom rutom kojom je također izbjegao zračne prostore baltičkih država, bivših sovjetskih republika koje su, poput Poljske, članice EU-a i NATO-a.
Poljska, Litva, Latvija i Estonija posebno su kritične perma Moskvi otkako je Rusija pripojila 2014. ukrajinski poluotok Krim.
Ta je regija u središtu napetosti između Rusije i zapadnih saveznika, jer su u njoj, na nezadovoljstvo Moskve, rapoređeni američki i vojnici NATO-a.
(Global CIR/Agencije)