Istaknuti bh. redatelj Haris Pašović napisao je na svom Facebook profilu kratak osvrt na masovno stradanje Rohinja muslimana u Mijanmaru.
Pašovićev tekst prenosimo u cjelosti:
Britanci su okupirali Burmu (poznatu također pod drugim imenom – Mianmar) sredinom XIX stoljeća. Japanci su okupirali Burmu u II svjetskom ratu i pobili više od 200.000 ljudi. Burma je izborila nezavisnost 1948.
U zemlji od 51 miliona stanovnika, živi 135 naroda koje govore više od 100 različitih jezika. Dominantna religija je budizam. Narod Rohingia su većinom muslimani i jednim djelom hinduisti. Broje oko 1 milion ljudi. Jedan su od najprogonjenijih naroda na svijetu – ne mogu dobiti državljanstvo, nemaju pravo na obrazovanje, nemaju slobodu kretanja.
Izloženi su državnom nasilju koje povremeno prerasta u masakre, paljenje sela i protjerivanje. Jedan takav talas užasne brutalnosti države prema ovim ljudima se dešava sada.
Najveću političku moć u zemlji drži Aung San Suu Kyi, premijerka, ministirca vanjskih poslova i ministrica predsjedničkog ureda. Suu Kyi je obrazovana na Oxfordu, radila je neko vrijeme u Ujedinjenima nacijama, a po povratku u Burmu pokrenula je opozicionu političku partiju.
Vojna hunta koja je tada bila na vlasti držala ju je 15 godina u kućnom zatvoru. Za to vrijeme Suu Kyi je stekla velike simpatije Zapada. Dobila je Nobelovu nagradu za mir, a brojne organizacije i pojedinci su su borili za njenu slobodu. Ujedinjene nacije su joj je značajno pomagale svih tih godina.
Nakon političkih promjena u Mianmaru, Suu Kyi je preuzela vlast prošle godine. I prije preuzimanja vlasti, a pogotovu od kako je na vlasti, Suu Kyi je odricala pravo na državljanstvo narodu Rohingia i izražavala je anti-muslimanske poglede. Brojne organizacije i pojedinci traže od Suu Kyi da zaustavi genocid nad Rohingia narodom, ali ona ne pokazuje ni najmanju želju da to učini.
To što je i sama bila žrtva progona i to što je godinama pozivala Zapad da pomogne slobodu i demokratiju u Mianmaru sada nema nikakvu ulogu kada ona treba da zaustavi nasilje nad progonjenim ljudima, stoji u statusu poznatog redatelja.
90. 000 protjeranih muslimana pobjeglo u susjedni Bangladeš
U međuvremenu, blizu 90.000 Rohingya prebjeglo je u Bangladeš otkad je izbilo nasilje u Mianmaru u srpnju iscrpljujući oskudne resurse humanitarnih agencija koje već pomažu tisućama izbjeglica iz prijašnjih izljeva nasilja u Mianmaru.
Nasilje u toj zemlji počelo je koordiniranim napadom pobunjenika Rohingya 25. srpnja na desetke policijskih postaja i vojnih baza. U sukobima nakon toga i u velikoj vojnoj protuofenzivi ubijeno je najmanje 400 ljudi.
Mianmarske vlasti optužuju militante Rohingye za spaljivanje kuća i za civilne žrtve, ali skupine za ljudska prava i Rohingye koji su prebjegli u susjedni Bangladeš kažu da je svrha nasilja koje mianmarska vojska provodi izbaciti sve Rohingye iz zemlje.
Odnos većinski budističkog Mianmara prema 1,1 milijun muslimana Rohingya najveći je izazov s kojim se suočava čelnica Aung San Suu Kyi. Zapadni kritičari optužuje je da se nije zauzela za manjinu koja se već dugo žali na progone.
Broj ljudi koji su prešli granicu – 87.000 – nadmašio je ukupan broj Rohingya koji su pobjegli iz Mianmara nakon mnogo manjeg napada pobunjenika u listopadu prošle godine kojim je počela vojna operacija koju prate optužbe o teškom kršenju ljudskih prava.
Prema najnovijim procjenama koje se temelje na saznanjima humanitarnih djelatnika UN-a u bangladeškom pograničnom području Cox’s Bazaru, blizu 150.000 Rohingya od listopada utočište je potražilo u Bangladešu.
