KURDSKO PITANJE: 10 pitanja i 10 odgovora o najbrojnijem narodu bez države

Kurdi sanjaju o neovisnosti i jedinstvu. Zbog toga čitavo stoljeće vode borbe u Turskoj i Iraku. U Iraku se situacija sada zaoštrava, piše DW.

Menschen mit Flaggen auf einem Platz in Erbil, aufgenommen September 2017 (Eddy van Wessel)

Zašto su Kurdi toliko podijeljeni?

Kurdi sami sebe opisuju kao “najveći narod bez zemlje”. Ukupno između 25 i 30 miliona Kurda živi između Turske i Irana. Vlastitu državu Kurdi nikada nisu imali. Nakon raspada Osmanskog carstva dobili su međutim lokalnu autonomiju koja je međutim već nekoliko godina kasnije ponovo ukinuta. San brojnih Kurda o državi pod imenom “Kurdistan” živi i dalje. Ipak Kurdi ne govore zaista jednim glasom. Postoje tri kurdska jezika i različite regionalne pripadnosti. Ustanak Kurda za više neovisnosti počeo je početkom 19. stoljeća. Trenutno pažnju na sebe skreću prije svih Kurdi u Iraku. Tamo su u međuvremenu međusobno suprotstavljene iračka vojska i trupe kurdskog autonomnog regiona.

Kakvo je stanje u kurdskom sjevernom Iraku?

Još prije tri sedmice su se oglasile automobilske trube na ulicama Erbila, glavnog grada autonomnog regiona Kurdistan na sjeveru Iraka. Kurdi su slavili rezultate spornog referenduma na kojem je velikom većinom glasovano za odvajanje regiona od Iraka. Činilo se da je njihova nezavisnost blizu. Bagdad međutim želi svim sredstvima spriječiti otcjepljenje Kurda zbog čega je u ovo područje poslao vojsku. Nakon prvih okršaja kurdske jedinice, Pešmerage, su se većinom bez borbe povukle. U međuvremenu je naftom bogati grad Kirkuk ponovo u rukama iračke vojske. Kako će Kurdi sada reagirati je otvoreno pitanje.

Irak Bnaslawa nahe Erbil Ausbildung der Peshmerga durch die Bundeswehr (picture-alliance/dpa/M. Kappeler)

Kurdi na sjeveru Iraka slave rezultat referenduma o neovisnosti

Šta rade vojnici Bundeswehra u iračkom kurdskom području?

Zbog napredovanja tzv. Islamske države iz Sirije u sjeverni Irak mobilizirale su se i kurdske Pešmerage, nakon čega su terorističku milisiju IS držali u šahu. Nakon što su postali poznati svirepi zločini Islamske države njemačka vlada je donijela odluku o slanju oružja i vojnih trenera u cilju obrazovne pomoći Pešmeraga. 32 000 ručnih granata i 30 miliona komada streljiva je od tada isporučeno Pešmeragama. Njemački vojnici su u Erbilu pružili obrazovnu pomoć za više od 14 000 Kurda. Zbog sadašnjih rastućih napetosti između iračkih Kurda i centralne vlade Budneswehr je prekinuo sa podrškom u obrazovanju. No njemački vojnici su još uvijek u regionu.

Kako njemačka vlada gleda na situaciju?

Njemačka vlada sa velikom zabrinutošlu prati konflikt na sjeveru Iraka. “Niko ne bi trebao misliti da postoji vojno rješenje za unutariračke napetosti koje su se pojavile posljednjih dana”, izjavio je njemački ministar vanjskih poslova Sigmar Gabriel. On je to rekao u telefonskom razgovoru koji je vodio u ponedjeljak sa iračkim premijerom. “Eskalacija slabi sve strane i prije svega prijeti da dugoročno destabilizira Irak i region”, rekao je Gabriel. Vojno djelovanje mora biti obustavljeno i mora biti pronađeno rješenje za pregovaračkim stolom, poručio je Gabriel. Njemačka vlada je već ranije kritizirala referendum o nezavisnosti.

Türkei Nouruz Neujahrsfest in Diyarbakir (Reuters/S. Kayar)

Proslava Nove godine u Kurdima većinski naseljenom Diyarbakiru na istoku Turske

Koju ulogu igra Iran?

I u Iranu živi do 12 miliona Kurda. Oni su dobro integrirani u iransko društvo, ali desetljećima kritiziraju da ih Teheran diskriminira i zahtijevaju više jezičkih i kulturoloških prava. Brojni Kurdi žive uz granicu ka sjeveru Iraka. Tamo brojni ljudi oprezno podržavaju kurdske susjede. Doduše Iran je Kurde u Iraku podržavao u njihovoj borbi protiv Islamske države, ali se Teheran sada povukao. Aktualni konflikt na sjeveru Iraka čini šiitsku iransku vladu nervoznom. Vlada u Teheranu strahuje od širenja konflikta i zbog toga usko surađuje sa također šiitskom vladom u Iraku.

U kakvom je stanju ekonomija u kurdskim područjima?

Regioni na istoku Turske, koje naseljavaju Kurdi, slove za ekonomski slabe i trpe posljedice konflikta sa vladom u Ankari. I u Iranu područja naseljena Kurdima slove za ekonomski manje razvijena od ostatka zemlje, ona su prije svega obilježena poljoprivredom. Kurdska područja na sjeveru Iraka raspolažu velikim zalihama nafte i gasa. Prema navodima eksperata tamo se dnevno crpi skoro 650 000 barela nafte dnevno. Ipak to prema procjenama nije dovoljno kao ekonomska osnova za neovisnost. Tako bivši direktro CIA David Petraeus polazi od toga da bi Kurdi u Iraku morali crpiti milion barela nafte dnevno kako bi mogli opstati kao neovisna država.

Gdje još kurdsko pitanje igra ulogu?

Osim u sjevernom Iraku i dalje je napeto stanje u Turskoj. Tamo živi oko jedanaest miliona Kurda na jugoistoku zemlje. I oni žele više autonomnih prava. Radikalne grupe čak zahtijevaju odvajanje kurdskih područja. Stanje se od kraja 70-tih godina osnivanjem Radničke partije Kurdistana (PKK) dramatično zaoštrilo. I u Turskoj i u SAD i u EU PKK slovi za terorističku organizaciju. U kurdskom konfliktu u Turskoj je već ubijeno više od 40 000 ljudi, prema procjenama više od polovine njih su bili članovi PKK. Turska AKP-ova vlada od 2002. godine provodi tzv. “Proces otvaranja”. Od jula 2015. godine nasilje je međutim eskaliralo. Tako je vlada više puta vojno umarširala u kurdska područja.

Alewiten und Kurden demonstrieren in Köln gegen Erdogan (picture-alliance/AP Photo/M. Meissner)

Za brojne Kurde i dalje idol: Abdual Ocelan

Šta zahtijeva Turska od Kurda?

Turska država strahuje da bi se Kurdi mogli otcijepiti od Turske i osnovati vlastitu državu. Doduše šef PKK, Abdulah Očelan je posljednjih 18 godina u zatvoru, ali borbe između turskih snaga sigurnosti i PKK i dalje traju. Turska od PKK zahtijeva da položi oružje. I prokurdska stranka HDP je stavljena pod pritisak. Oba predsjednika HDP su trenutno u zatvoru. Obojici se prebacuje da su provodili terorističku propagandu i podržavali terorizam – kao i brojnim drugim političarima HDP. Na stanje oko referenduma o neovisnosti na sjeveru Iraka se u Ankari gleda kao na opasnost za državnu sigurnost.

Čime PKK opravdava svoje napade?

PKK terorističke napade najčešće opravdava podčinjavanjem kurdskog naroda. Iz ugla PKK gledano operacije turske vojske u kurdskim područjima su bile neumjerene i ciljale su na to da asimiliraju kurdski narod. Najprije je PKK zahtijevala vlastitu kurdsku državu na jugoistoku Turske, ali je s vremenom odustala od ovog cilja i u međuvremenu traži “demokratsku autonomiju” unutar granica Turske. No radikalne grupe PKK podržavaju i dalje neovisnost.

Postoji li rješenje za pitanje Kurda?

Jedva, u najmanju ruku ne brzo. Pitanje Kurda može vjerojatno biti riješeno samo pojedinačno u svakoj od zemalja. A situacija trenutno nije opuštena. U Turskoj i Iraku je nepovjerenje veoma veliko. Referendum o neovisnosti na sjeveru Iraka je pokazao sljedeće: Unutar postojećeg državnog uređenja brojni Kurdi ne vide svoju budućnost. Na drugoj strani odnos vlada u obje zemlje pokazuje da postoji malo interesa za ustupke Kurdima.

 

(Global CIR/DW)

Objavljeno u:

Komentiraj