Španjolska i Portugal bore se s katastrofalnom sušom koja je izazvala šumske požare s puno ljudskih žrtava, uništila usjeve i zbog koje su presahnule rijeke. Stručnjaci upozoravaju kako bi takva duga razdoblja bez padavina mogla postati češća. Gotovo cijeli Portugal zadnjih je šest mjeseci pogođen sušom. U većem dijelu Španjolske u istom je razdoblju palo znatno manje kiše nego što je uobičajeno.
Sedamdeset posto manje uroda
“Katastrofa”, kaže Jose Ramon Gonzalez, stočar iz većinom kišne španjolske pokrajine Galicije. Umjesto travom, koja je uvenula, svoju stoku već mjesecima hrani krmivom što mu je velik trošak. “Presušile su rječice i potoci, koje ni ja ni moji roditelji niti djedovi i bake nisu nikada dosad vidjeli bez vode”, rekao je.
Udruga španjolskih poljoprivrednika objavila je da je 1,38 milijuna hektara žitarica, suncokreta i maslina pogođeno sušom. “Osjećam se bespomoćno, kao da sam bolestan. Ta bolest zove se suša”, govori ratar Victor Ortiz iz pokrajine Kastilja-La Mancha, čije su nepregledne ravnice opisane u najpoznatijem Cervantesovu djelu ‘Don Quixoteu‘. Ortiz kaže da će ove godine imati 70 posto manje uroda nego lani.
Ni za što nema dovoljno vode
Jednako je teško poljodjelcima s druge strane granice, u Portugalu. “Maslinici, vinogradi, polja žitarica… ni za što od toga u našoj regiji nema dovoljno vode”, rekla je predsjednica saveza poljoprivrednika Fremelinda Carvalho iz Portalegrea u središtu zemlje.
Ove je godine u šumskim požarima poginulo 109 ljudi u Portugalu i pet u španjolskoj Galiciji. Zalihe vode na neuobičajeno su niskoj razini. U Portugalu je 28 rezervoara s vodom bilo popunjeno manje od 40 posto. Slična je situacija sa spremištima u Španjolskoj uz rijeku Tajo.
Još je gore uz rijeke Douro i Segura koje služe za navodnjavanje u sjevernoj i jugoistočnoj Španjolskoj. Španjolci su iz svojih hidroelektrana ove godine dobili 58 posto manje energije nego lani.
Ovca pokušava pasti po isušenoj zemlji sjeverne ŠpanjolskeFoto: afp
Klima postaje suptropska
Stručnjaci upozoravaju kako bi u budućnosti moglo biti i gore.
“Španjolska još od 80-ih osjeća posljedice klimatskih promjena, a početkom stoljeća to se pojačalo”, rekao je Jorge Olcina, geograf na čelu klimatološkog odsjeka na sveučilištu u Alicanteu. “Klima poprima sve više suptropskih karakteristika. Temeprature su više, a kiše rjeđe i obilnije. Zato će rizici povezani s klimom, poput toplinskih udara, suša i poplava, u idućim desetljećima biti sve veći”, dodaje Olcina.
Španjolska vrlo loše upravlja svojim vodama, kaže glasnogovornik španjolskog ogranka Greenpeacea Julio Barea. Kao primjere navodi navodnjavanje stabala kojima inače ne treba toliko vode, poput maslina i badema i sadnju biljaka koje traže mnogo vode, a nisu pogodne za španjolsku mediteransku klimu.
Obje vlade obećale su da će pomoći stočarima i poljoprivrednicima koji nestrpljivo iščekuju kišu. “Neprestano gledamo u nebo”, kaže Ortiz.
