SAMI PROTIV SUPERBAKTERIJA? Makedonci na svoju ruku uzimaju antibiotike

Prema najnovijim vijestima, u Makedoniji dnevno 40 do 50 tisuća građana troši antibiotike, što je jednako makedonskom gradu prosječne veličine. Iako su ih prije dvadeset godina uzimali dvostruko više nego sada, Makedonci i dalje antibiotike koriste više nego građani na sjeveru Europe (čak tri puta više).

Ähnliches Foto

Slična je situacija i u ostalim zemljama regije. Zabrinjavajuće je što velik broj korisnika te lijekove uzima na svoju ruku, čak i kad je u pitanju obična prehlada, posebice u hladnije doba godine. Liječnici putem medija upozoravaju da prekomjerna upotreba antibiotika vodi prema otpornosti bakterija na antibiotike i da terapija neće djelovati onda kada zaista bude potrebna. Treba naglasiti da će smanjena ili izgubljena djelotvornost antibiotika dovesti u pitanje ne samo mogućnost liječenja klasičnih zaraznih bolesti nego i “uspješno provođenje složenih kirurških zahvata, transplantacije organa, raznih oblika imunosupresivne terapije i mnogih postupaka intenzivne medicine” tijekom kojih su moguće infekcije, a od kojih antibiotici inače štite.

Prema svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (WTO) otpornost na antibiotike jedna je od triju najvećih opasnosti za ljudsko zdravlje, a u februaru ove godine ista je organizacija donijela popis 12 superbakterija (bakterije otporne na više vrsta antibiotika) za koje hitno treba izumiti nove antibiotike. Naime, velike farmaceutske kompanije već godinama ignoriraju sve dublju “krizu izazvanu antimikrobijalnom otpornošću” i ne rade na razvoju novih antibiotika jer taj proces traje dugo i košta puno, a antibiotici su proizvodi koji donose mnogo manje prihode od nekih drugih lijekova.

Zdravstvo u kaosu

No u Makedoniji veliki dio odgovornosti za ovu situaciju snose i državne zdravstvene službe. Sustav opskrbe lijekovima dulje vrijeme ne funkcionira, a “reforma” zdravstva još nije na vidiku pošto gotovo četiri mjeseca mjesto ministra zdravstva stoji ispražnjeno. Uz to, borba protiv bakterija povezana je s geografskim i klasnim položajem, a ti mikroorganizmi se osobito šire u područjima gdje se koriste nekvalitetni (dakle, jeftini) lijekovi. Međutim, zdravstveni stručnjaci nerijetko upućuju samo na problem neodgovornog ponašanja samih korisnika i njihovih autodijagnoza iz kojih proizlazi neracionalno korištenje lijekova – koji su često lošije kvalitete, nabavljeni bez recepta,  ili su to tablete iz kućne apoteke, s nedovršenih terapija.

Svijest o povezanosti upotrebe antibiotika i stvaranja superbakterija donekle se i proširila jer je njihova upotreba, kako smo istaknuli, smanjena. Međutim, to ne bi trebala biti prevelika utjeha, ne samo zato što je broj korisnika antibiotika još uvijek visok. Opreznijom potrošnjom usporavamo širenje otpornosti opasnih bakterija na lijekove, ali ne držimo korak s njihovom rapidnom evolucijom.

 

(Global CIR/Bilten)

Komentiraj