GOTOVO CIJELA EVROPA IZLAZI NA IZBORE! Ovih 6 izbora će se posebno pratiti

Većina evropskog kontinenta izaći će u 2018. godini na izbore, na kojima će se nadmetati neki od velikih političkih igrača poput ruskog predsjednika Vladimira Putina i mađarskog premijera Viktora Orbana, dok bivši italijanski premijer Silvio Berlusconi nastoji da svoju partiju vrati na vlast, piše danas Politico.

Skrećući pažnju na izbore u šest evropskih zemalja koje u ovoj godini treba pratiti, portal u svom evropskom izdanju navodi da se već 12. i 13. januara održavaju predsjednički izbori u Češkoj Republici na kojima se, kako piše, “provokativni i otvoreno politički nekorektan sadašnji predsjednik Miloš Zeman nada još jednom mandatu”.

Predsjednički izbori u Češkoj i Rusiji

Ako Zeman uspije, a njegov saveznik, populista Andrej Babiš uspije da oformi stabilnu vladu kao premijer, vjerovatno će Evropskoj komisiji biti teže da Češku Republika natjera na poštovanje pravila po pitanjima kao što su imigracija i kontrola naoružanja – konstatuje Politico.

Također ukazuje da je Zemanov najveći rival Jirži Drahoš, bivši predsjednik Češke akademije nauka, te da nedavna anketa nagovještava da bi Zeman mogao da pobijedi u prvom krugu, ali da bi obojica ušla u drugi krug pri čemu bi osvojili jednak broj glasova – 45 posto.

Podsjećajući da će se predsjednički izbori u Rusiji održati 18. marta, portal ocjenjuje da Putin, koji je na vlasti već skoro 18 godina – bilo kao predsjednik ili kao premijer – neće imati jaku konkurenciju. – On je na putu da postane ruski lider koji je najduže na vlasti još od sovjetskog diktatora Josifa Staljina. Povrh toga, njegovom glavnom političkom protivniku, Alekseju Navaljnom, zabranjeno je da se kandiduje zbog osuđujuće presude – navodi se u analizi.

Parlamentarni izbori u Mađarskoj i Italiji

Portal ukazuje da će se u Mađarskoj na proljeće održati parlamentarni izbori, čiji datum još nije određen. – Ali, jedno je već sigurno: desničarska populistička partija Fides premijera Viktora Orbana je u velikom vodstvu u odnosu na svoje protivnike – ističe se u tekstu, uz napomenu da je najveći rival Fidesa kraljnje desničarska partija Jobik, koja nastoji da se distancira od svoje ekstremne prošlosti kako se izbori bliže.

Politico navodi da je, iako se ne kandiduje za funkciju, važna ličnost kad je o mađarskim izborima riječ američki milijarder mađarskog porijekla George Soros, za koga podsjeća da je nekada bio Orbanov saveznik, ali da su sada ljuti neprijatelji.

Italija će 4. marta birati nove članove oba doma parlamenta, a tada će prvi put biti primijenjen sporni novi izborni zakon, navodi Politico, podsjećajući da se tom zakonu, koji daje prednost koalicijama nad pojedinačnim strankama, oštro suprotstavio populistički Pokret pet zvijezda.

Portal ističe, pozivajući se na rezultate anketa, da bi Pokret pet zvijezda mogao da izbije na površinu kao najveća pojedinačna partija, dok vladajućoj Demokratskoj stranci (DP) podrška opada uslijed političkih trvenja unutar partije. – Ipak, izborni eksperti upozoravaju da novi sistem neće moći da iznjedri jasnog pobjednika, što znači da će morati da stupi na scenu političko pogađanje u starom stilu kako bi se izbjegao postizborni zastoj – navodi Politico.

Portal ukazuje da se Berlusconi vratio u ovogodišnju izbornu trku na čelu svoje partije desnog centra Forza Italia, a regionalni izbori na Siciliji u novembru dali su mu nadu da može izaći kao izborni pobjednik udružujući se sa Sjevernom ligom Mattea Salvinija, premda bi Salvini mogao i da se radije udruži sa DP-om premijera Paola Gentilonija.

Izbori i u Poljskoj te Švedskoj

Kao izbore koje treba pratiti u ovoj godini Politico navodi i opće izbore u Švedskoj, zakazane za 9. septembar, na kojima se socijaldemokratski premijer Stefan Löfven nada da će osvojiti još jedan mandat, dok ankete pokazuju da je njegova partija u vodstvu. Posebno treba pratiti, ukazuje portal, cilj nacionalistički nastrojene Švedske demokratske partije (SD) da još više ojača poslije porasta podrške na izborima 2014., pri čemu ankete pokazuju da bi ta strana mogla da budu na izvjesnom dobitku.

I Poljsku očekuju izbori, krajem godine, a među nizom prijedloga vladajuće Partija prava i pravde (PiS) koji su u posljednje vrijeme na meti kritika su izborne izmjene, ali su tu i pravosudne reforme koje su Evropsku komisiju navele da aktivira Član 7 koji bi Poljsku mogao da liši glasačkih prava u EU.

Politico napominje da u ovoj godini izbori slijede i na Kipru, koji će već 28. januara birati predsjednika, istog dana kad i Finska, dok se u Sloveniji u julu održavanju parlamentarni izbori, a u Latviji 6. oktobra. Također, u Luksemburgu će se opći izbori održati 17. oktobra, dok će Irci u novembru birati predsjednika.

 

(Global CIR/Agencije)

Objavljeno u:

Komentiraj