AMERIKA ZALEĐENA, AUSTRALIJA GORI, A KOD NAS PROLJEĆE: Evo što se zapravo događa s planetom

Na facebooku i drugim društvenim stranicama građani posljednjih dana objavljuju fotografije visibaba na livadama i maćuhica koje su procvjetale na balkonima, a meteorolozi najavljuju da bi ovaj siječanj mogao biti najtopliji od kada postoje mjerenja.

Image result for USA FREEZING, AUSTRALIA SUMMER

Rekordno visoke temperature, doduše one ljetne, mjere se i na suprotnoj strani svijeta, u Australiji. Istovremeno se medijima šire snimke snijega u najtoplijoj pustinji Sahari, pothlađenih aligatora u zamrznutim jezerima i iguana koje padaju s drveća na Floridi te morskih pasa koji ugibaju od hladnoće u vodama Atlantika. Kako bi narod rekao, vrijeme je poludjelo. No, što se zapravo događa?

Kada govore o posljedicama globalnog zatopljenja, klimatolozi često ističu sve učestalije i izraženije ekstreme – duža i intenzivnija razdoblja suša, oborina, olujnog nevremena i sl. To je za očekivati od zagrijane atmosfere koja može pohraniti više vlage, a time i više energije. No u sliku svijeta koji se zagrijava uklapaju se čak i duboki prodori ledenog polarnog zraka na jug kakvima trenutno svjedočimo u SAD-u.

Naime, sa zagrijavanjem atmosfere, koje je najbrže i najizraženije na Sjevernom polu, smanjuje se razlika u temperaturama i u tlaku zraka između polarnih i ekvatorijalnih krajeva. Zbog smanjivanja razlike u tlakovima, slabi visinska mlazna struja koja se nad srednjim sjevernim geografskim širinama kreće od zapada prema istoku i predstavlja branu između južnih masa toplog tropskog zraka i sjevernih ledenog, polarnog.

Kada je ta struja jaka, ona ne dozvoljava jake, duboke i dugotrajne prodore polarnog zraka na jug ili toplog na sjever. Kada je slaba, prodori su učestaliji i izraženiji. To je lako shvatiti ako manje razlike u tlaku usporedimo s blažim obroncima padina brda, veće sa strmijim, a mlaznu struju s rijekom. Kada su padine blaže, primjerice u nizinama, rijeka teče sporije i više krivuda, odnosno meandrira.

Na sličan način sa smanjenjem razlike u tlakovima zraka visinska mlazna struja u atmosferi usporava i snažnije meandrira. Ovo meandriranje omogućuje duže i dublje prodore hladnog zraka na jug, odnosno toplog na sjever.

Trenutno se nad SAD-om nalazi veliki meandar koji čini duboki prodor polarnog zraka na jug, dok nad Europom, osobito nad našim krajevima, imamo dubok prodor toplog zraka na sjever.

U ovom trenutku svjedoci smo da je područje BiH vrlo često pod utjecajem vrlo toplog zraka koji nam stiže s juga. Izraženo meandriranje strujanja zraka odgovorno je za iznimno velike razlike u različitim područjima našeg planeta.

 

 

(Global CIR/Index)

Objavljeno u:

Komentiraj