IZMJENE IZBORNOG ZAKONA! Kormak i Vigemark: Lideri BiH imaju sve manje vremena

Ambasadorica SAD u BiH Morin Kormak (Maureen Cormack) i šef Delegacije EU u BiH Lars-Gunar Vigemark (Lars-Gunnar Wigemark) napisali su komentar u kojem su sumirali nedavno održane sastanke s liderima političkih stranaka na temu izmjena Izbornog zakona BiH.

Kormak i Vigemark: Lideri BiH imaju sve manje vremena

Komentar je objavljen na blogu Američke ambasade, prenosimo ga u cijelosti:

Ostalo je svega nekoliko sedmica do objavljivanja općih izbora, a bh. političari imaju sve manje vremena. Postoji dogovor da su reforme neophodne. Ono što nedostaje je politička volja da se postigne kompromis. Kao građani jedne demokratske zemlje, ljudi u BiH imaju pravo da očekuju da se izbori održe, a njihovi rezultati provedu.

Veoma smo zabrinuti činjenicom da bh. lideri zanemaruju svoju odgovornost i ne shvataju ozbiljno rizik izbijanja političke krize. To je neprihvatljivo. Ukoliko se rezultati općih izbora ne budu mogli provesti, bit će veoma teško formirati institucije vlasti. To će imati negativne posljedice po svakog građana. Zašto? Zato što baš te institucije usvajaju budžete, a iz tih budžeta izdvaja se novac za troškove komunalija, poput vodosnabdijevanja, grijanja, škola, zdravstvene zaštite i penzija. Bez funkcionalne vlasti, doći će do društvenih i ekonomskih komplikacija.

Potreba za kompromisom

Bh. lideri snose odgovornost i imaju kapacitet da postignu kompromis. Uvjereni smo da će jednog dana BiH zauzeti mjesto koje joj pripada u EU i NATO savezu. Stoga se na izazove mora odgovoriti internim, a ne nametnutim rješenjima. Političari se biraju da bi garantirali građanima sigurno i stabilno okruženje – za ispunjenje ove obaveze bit će neophodan kompromis svih. Spremni smo nastaviti pružati podršku sastancima između stranaka i pravnu pomoć naših stručnjaka. Rješenje je moguće. Ključ je politička volja koju mora pokazati svaki lider u BiH.

Šta bi građani mogli razumno očekivati i tražiti od svojih političkih lidera? U funkcionalnoj demokratiji, građani imaju pravo birati svoje lidere i imaju pravo na funkcionalnu vlast koja će se formirati nakon izbora. Politički lideri moraju postići dogovor o minimumu neophodnih promjena kako bi se oktobarski izbori održali i njihovi rezultati proveli – kako bi se riješilo pitanje izbora, Doma naroda u Federaciji BiH, uzimajući u obzir odluku Ustavnog suda BIH u slučaju “Ljubić” i postojeći pravni okvir.

Šta je odlučeno u slučaju “Ljubić”?

Ustavni sud BiH je u decembru 2016. donio odluku da određeni dijelovi teksta Izbornog zakona BiH nisu u skladu s Ustavom BiH jer dovode do prekomjerne ili nedovoljne zastupljenosti određenih etničkih grupa iz određenih područja. Ustavni sud je zakonodavcima dao šest mjeseci da usvoje neophodne promjene kako bi se riješio ovaj problem. U julu 2017., nakon što Parlament nije reagirao, Ustavni sud je intervenirao i izbrisao dva dijela Izbornog zakona. Ovaj potez Ustavnog suda, iako opravdan nedjelovanjem Parlamenta, ostavio je vakuum u odredbama Izbornog zakona koje govore o raspodjeli mandata u Domu naroda Federacije BiH. Na političkim strankama je odgovornost da pronađu trajno rješenje u skladu s presudom u slučaju “Ljubić”, koja zahtijeva proporcionalniju zastupljenost čime bi se omogućilo formiranje Doma naroda Federacije. To zahtijeva amandmane kojima će se uspostaviti ravnoteža između proporcionalne zastupljenosti, imajući u vidu ulogu Doma naroda Federacije BiH u zaštiti prava svih konstitutivnih naroda i široke geografske zastupljenosti, jer Dom naroda Federacije BiH, kao i Zastupnički dom Federacije BiH, ima potpune zakonodavne ovlasti. Stranke su razgovarale o nekoliko mogućih opcija, ali su do sada odbijale kompromis.

Šta još treba uraditi?

Postoje i druge stvari koje sada treba promijeniti da bi se osiguralo da institucije funkcioniraju na demokratski način. Naprimjer, Klub Srba u Domu naroda Federacije BiH, koji trebaju imati 17 delegata, trenutno ima samo 13 delegata. Klubovi Bošnjaka i Hrvata imaju po 17 delegata, a Klub Ostalih također ima propisani broj od sedam delegata. Sve su stranke pokazale spremnost da izvrše promjene kojima će se osigurati da tri konstitutivna naroda, uključujući Srbe, budu u potpunosti zastupljena u Domu naroda FBiH – što je dobar primjer koji pokazuje da stranke, kada žele, mogu postići kompromis. Stranke također trebaju naći rješenje za izborni ćorsokak u kojem se nalazi Mostar, gdje izbori nisu održani od 2008. To je potpuno neprihvatljivo u zemlji koja ide evropskim putem. Na kraju, političke stranke trebaju iskoristiti priliku da promijene i poboljšaju vjerodostojnost i transparentnost izbornog procesa na osnovu preporuka Ureda za demokratske institucije i ljudska prava OSCE-a koje su urađene nakon općih izbora 2010. i 2014. godine.

Evropski sud za ljudska prava donio je nekoliko odluka koje su bosanskohercegovački lideri do sada ignorirali. Jedna se odnosi na izbore tri člana Predsjedništva BiH, ali se stranke ne mogu složiti oko tumačenja ove odluke, a vremena je veoma malo. Rješenje koje se odnosi na Predsjedništvo, a koje ne bi bilo u skladu s relevantnim presudama Evropskog suda za ljudska prava, predstavljalo bi korak unazad na putu BiH ka EU i NATO savezu. Evropski sud za ljudska prava također zahtijeva promjene u Domu naroda BiH, a potrebno je promijeniti i neke druge stvari čime bi se poboljšao politički sistem u ovoj zemlji da bi više bio u službi građana. Ali, stranke se prvo moraju fokusirati na prioritete koji uključuju Dom naroda FBiH i Mostar, a sačekati period nakon izbora za rješavanje ostalih pitanja, uključujući Predsjedništvo, u skladu s relevantnim presudama Evropskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda.

Zašto je to bitno?

Izborna reforma je bitna jer direktno utječe na to ko će zastupati građane i ko će voditi zemlju. Sada nije vrijeme da se stranke ukopavaju na svojim pozicijama kojima se podriva napredak Bosne i Hercegovine. Sada je vrijeme za lidere da pokažu svoje liderstvo kroz kompromis. Ako se ova pitanja ne riješe, to će imati ozbiljne negativne posljedice i potkopat će nastojanja Bosne i Hercegovine da napreduje. Uspješni demokratski sistemi izgrađeni su na odgovornim institucijama i uvažavanju volje građana. Nespremnost političkih lidera da se izdignu iznad uskih interesa šalje poruku da bosanskohecegovački izabrani predstavnici vjeruju u demokratske norme samo onda kada je to politički prikladno. Na kraju, građani BiH su ti koji daju političarima ovlasti da ih zastupaju, te mogu – i trebalo bi – da traže odgovornost od svojih izabranih zvaničnika.

Izborna reforma jeste komplikovana. Ali, vrijedi kompromisa – da bi se izbjegla politička ili ekonomska kriza, da bi se osigurao pravičniji sistem zastupanja, da bi BiH djelovala više u skladu s evropskim standardima i da bi se zaštitili građani BiH.

 

(Global CIR/Agencije)

Komentiraj