ČETVRTINA STANOVA PRAZNA! Sofija, prazan grad

Prema posljednjim podacima europske statističke agencije Eurostat, gotovo četvrtina stanova u bugarskom glavnom gradu je prazna. To je fenomen koji se lokalno naziva “mračnim prozorima” i pogađa cijelu zemlju. Tako je postotak praznih stambenih prostora u drugom i trećem gradu po broju stanovnika – Plovdivu i Varni – čak i veći, te iznosi do 30%.

Slikovni rezultat za sofija empty city

Dakako, to se događa unatoč činjenici da se doseljavanje sa sela u gradove i dalje nastavlja. Postotak praznih stambenih prostora u ruralnim područjima je u pravilu preko 40%. Sve to je posljedica jedne od najvećih demografskih katastrofa zabilježenih u povijesti kontinenta.

Razine pada broja stanovnika u Istočnoj Europi od početka 1990-ih naovamo doista su šokantne i premašuju gubitke u Prvom i Drugom svjetskom ratu. No Bugarska je jedna od zemalja koje se posebno ističu. Ta je zemlja od kraja 1980-ih pala s devet na današnjih tek nešto više od sedam milijuna stanovnika. Uzroci tome su i smanjeni natalitet i povećani mortalitet, ali primarno dakako emigracija. Bugarska je tijekom prošlog stoljeća doživjela vrlo naglu industrijalizaciju i urbanizaciju.

Udio seoskog stanovništva je bio manji nego u susjednim zemljama, pa je tranzicija proizvela snažnije poticaje za iseljavanje. Urbana radnička klasa koja je privatizacijom ostala bez posla nije se više mogla vratiti na selo, niti preživjeti u gradu.

Najbolji regulator

No unatoč svemu tome, valja primijetiti kako je postotak praznih stanova (oko trećina ukupnog stambenog fonda na razini cijele zemlje) veći od pada broja stanovnika. To objašnjava dodatnu bizarnost vezanu uz stanovanje u Bugarskoj: dok ogroman broj stanova (otprilike 1,2 milijuna) zjapi prazan, većina bugarskog stanovništva živi u (po Eurostatovim kriterijima) prenapučenim stanovima.

Osobito se to odnosi na podstanare. Drugi problem je kvaliteta zgrada. Dvije trećine njih je izgrađeno prije više od trideset godina i slabo su održavane. To ne čudi, jer je privatni sektor imao malo poticaja da ulaže u stambenu izgradnju s tolikim praznim stanovima.

Još manje motiva za ulaganje u zgrade gdje se nalaze njihovi napušteni stanovi imaju oni koji napustili zemlju i otišli raditi u inozemstvo. S obzirom na razinu urbanog siromaštva u Bugarskoj, ti se stanovi više ne mogu ni prodati ni iznajmiti po nekoj cijeni koja bi gastarbajterima bila relevantna. Kao i u ostatku kontinenta ovakve ideje su heretične, ali možda je vrijeme da se razmisli o tome da tržište i nije najbolji regulator stambenog pitanja.

 

(Global CIR/Agencije)

Komentiraj