Kada profesori izađu i svojih kula i sretnu se sa uspješnim ljudima ponekad ih pitaju “Ako si tako pametan, zašto nisi bogat?”. Jedan od najboljih odgovora došao je od ekonomiste Lerija Samersa i glasi “Ako si tako bogat, zašto nisi pametan?”.
Grupa ekonmista pokušala je dati odgovor na ova pitanja. Kako piše “Kvarc”, uvijek je bilo dokaza da su određene genetske osobine povezane sa preduzetništvom i bogatstvom, ali nikada nije bilo jasno koliko se to može pripisati prirodi, a koliko uslovima u kojima se odrasta.
Novi istraživački rad Danijela Barta, Nikolasa Papadžordža i Kevina Toma, pokušava da razdvoji prirodu od odgoja, mjereći doprinos genetike bogatstvu. Konkretno, fokusirali su se na genetsku mjeru koja prati obrazovanja.
Ekonomisti su konstruisali ponderisani prosjek genetskih markera na osnovu procjena ranijih studija koje su merile odnos između gena i obrazovanja. To im je dalo rezultat postignutog obrazovanja (EA) – što je rezultat veći, veće su genetske predispozicije da neko bude obrazovan, ali bi se za manjinu ljudi sa najvećim obrazovanjem šanse smanjivale. U radu su raspolagali i podacima o prihodu, bogatstvu i obrazovanju za uzorak od 5.700 Amerikanaca, piše “Kvarc“.
Oni su mjerili kako EA utiče na bogatstvo u trenutku penzionisanja. Kako su otkrili, isplati se biti pametan, ali ne previše pametan. Zaključili su da postoji čak i negativni odnos bogatstva sa akademskim sposobnostima, kod onih sa visokim stepenom obrazovanja.
Razmatrali su i različite razloge zašto je veći EA generalno povezan sa većim bogatstvom. Kako procjnejuju, domaćinstva sa višim EA rezultatima imaju veće šanse za nasljedstvo. EA se zasniva na genetici, pa za one sa visokim pokazateljima to znači da su verovatno visoke rezultate imali i roditelji, što znači više bogatstva za nasljednike.
Veći rezultati EA ne znači i da će neko više štedjeti, ali ukazuje da će neko biti spremniji da rizikuje. Rizikovati je od presudne važnosti na putu do bogatstva. Ekonomisti su otkrili da oni sa višim EA najvjerovatnije posjeduju dionice, imaju historiju preduzetništva u porodici… Sve ove karakteristike doprinose većem bogatstvu.
Zato autori procjenjuju da će prelazak sa prenzionog sistema u kojem poslodavci ulažu sredstva i nose sve rizike, na sistem u kojem ljudi sami odlučuju kako će štedjeti za penzije, dovesti do pogoršanja nejednakosti među ljudima. Ljudi sa visokim EA već zarađuju više na poslovima, i prave bolje investicione odluke, pa će biti u prednosti.
Ipak, još nije jasno zašto oni sa najvišim EA bilježe čak i negativne efekte.
– Nakon određene tačke domaćinstva možda izbjegavaju najskuplje greške i u velikoj mjeri donose razumne finansijske izbore. Međutim, ovo je čisto spekulacija, nadam se da će studije baciti više svjetla na mehanizam iza ovog obrsca – rekao je Tom.
(Global CIR/Agencije)
