ZEMLJA KAO STAKLENA BAŠTA: Ako globalna temperatura poraste za dva stepena, prirodni sistemi, koji trenutno hlade planetu, pretvorit će se u gigantske izvore ugljenika koji će nas uputiti na „put bez povratka”

Možda vam zvuči kao naslov niskobudžetnog naučno-fantastičnog filma, ali „Staklena bašta Zemlja” je smrtno ozbiljan koncept za naučnike koji se bave globalnom klimom.

Povezana slika

Čak i ako države ispune obećanja i smanje proizvodnju ugljen-dioksida, zagrijavanje prijeti da postane nepovratan proces, kažu oni. Do toga bi moglo doći ukoliko globalna temperatura poraste za dva stepena Celzijusa, pokazuje novo istraživanje. Međunarodni tim klimatologa je u naučnom časopisu Proceedings of the National Academy of Sciences objavio rad u kojem se navodi da bi se za nekoliko decenija prirodne sile koje nas štite mogle okrenuti protiv nas.

Zemaljske šume, okeani i tlo godišnje upijaju oko 4,5 milijardi tona ugljenika koji bi inače završio u atmosferi i doprinio otopljavanju.

Klimatske promene
Mnogi dijelovi svijeta će biti teško pogođeni ako se scenario staklene bašte ostvari

Međutim, kako se Zemlja grije, ova „skladišta” mogla bi postati izvori ugljenika i time značajno ubrzati klimatske promjene.

Bez obzira da li je riječ amazonskoj prašumi ili zemljomrznici u sjevernom pojasu koja trenutno zadržava milione tona gasova koji izazivaju otopljavanje, kako se približavamo granici od dva stepena u odnosu na predindustrijsko doba, rastu šanse da naši prirodni saveznici počnu ispuštati više ugljenika nego što ih primaju.

Vlade širom svijeta su se 2015. obavezale da će obuzdati rast temperature sa ciljem da ga održavaju na 1,5 stepeni. Međutim, autori istraživanja su došli do zaključka da ni to neće biti dovoljno da se scenario staklene bašte spriječi.

„Poenta je da kad dostignemo prag od dva stepena stižemo do tačke kad će planeta Zemlja preuzeti kontrolni mehanizam”, kaže za BBC profesor Johan Rokstrem, jedan od autora istraživanja.

„Kontrola je trenutno u našim rukama, ali ako prijeđemo dva stepena sistem će se okrenuti protiv nas”.

Arktički led
Topljenje arktičkog leda smanjuje količinu sunčeve svjetlosti koja se odbija nazad u svemir

Globalna temperatura je trenutno oko jedan stepen viša nego u predindustrijsko doba i povećava se za oko 0,17 stepeni godišnje. Naučnici su ispitali 10 prirodnih sistema i procese povratne sprege koji ih održavaju.

Ovi sistemi uključuju šume, arktičke lednike i hidrate metana na morskom dnu i omogućavaju ljudskom rodu da izbjegne najgore posljedice rasta količine ugljenika i otopljavanja. Ako se jedan od ovih sistema preokrene i počne da upumpava velike količine ugljen dioksida u atmosferu, strahuje se da će ostali pasti kao domine.

Šta sadrži scenario staklene bašte?

U dvije riječi – ništa dobro.

Prema istraživanju, ulaskom u doba staklene bašte, globalna temperatura će dostići najviši nivo u posljednjih 1,2 miliona godina. Klima će se vjerovatno stabilizovati na četiri do pet stepeni više u odnosu na predindustrijski nivo. Zbog otapanja ledenog omotača, nivo mora će porasti između 10 i 60 metara.

To u suštini znači da će neki dijelovi Zemlje postati nenastanjivi. Posljedice će biti „masivne, ponekad nagle i bez sumnje destruktivne”, kažu autori.

Jedina dobra vijest, ako se tako može nazvati, jeste da će najgore posljedice nastupiti tek za 100-200 godina. Loša vijest je da, kad proces jednom počne, nećemo moći da učinimo baš ništa da ga zaustavimo.

poplava
U toplijem svijetu, poplave i klizišta će biti mnogo ozbiljniji problem

Da li je toplotni talas u Britaniji i Evropi dokaz efekta staklene bašte?

Autori istraživanja kažu da meteorološki fenomeni koje uočavamo širom svijeta ne mogu direktno da se povežu sa rizikom od dostizanja praga od dva stepena. Oni, međutim, ukazuju da je planeta možda osetljivija na otopljavanje nego što se mislilo.

„Ovi ekstremni fenomeni samo treba da nas podsjete da moramo da budemo još oprezniji”, kaže Rokstrem. „Ako se ovo dešava pri zagrijavanju od jednog stepena, to nas navodi na zaključak da ne bi trebalo da se iznenadimo da promjena može da dođe brže nego što smo očekivali”.

Mapa na kojoj su temperature koje bi mogle da izazovu planetarni efekat staklene bašte
Za nekoliko decenija prirodne sile koje nas štite mogu da se okrenu protiv nas

Zar nismo sve ovo znali i ranije?

Autori istraživanja nas upozoravaju da smo potcijenili snagu i osjetljivost prirodnih sistema. Vjerovalo se da će klimatske promjene postati ozbiljan problem ako globalna temperatura do kraja vijeka poraste za 3-4 stepena.

Istraživanje, međutim, pokazuje da iznad dva stepena postoji ozbiljan rizik da se prirodni sistemi, koji trenutno hlade planetu, pretvore u gigantske izvore ugljenika koji će nes uputiti na „put bez povratka” ka svijetu koji je za 4-5 stepeni topliji nego prije industrijske revolucije.

Ima li bar neka dobra vijest?

Za divno čudo – ima! Scenario staklene bašte se može izbjeći, ali to zahtijeva fundamentalnu promjenu našeg odnosa prema planeti. „Klimatske i druge globalne promjene nam pokazuju da mi ljudi utičemo na zemaljske sisteme na globalnom nivou. To znači da kao globalno društvo možemo preko upravljanja tim sistemima da utičemo na buduće klimatske uslove”.

„Ovo istraživanje nam otkriva neke poluge koje možemo da iskoristimo”, kaže naučnica Kejtrin Ričardson sa Univerziteta u Kopenhagenu.

Dakle, ne samo što bismo do polovine vijeka morali da prestanemo da trošimo fosilna goriva, nego moramo da se bacimo na pošumljavanje i zaštitu šuma, da smislimo kako da blokiramo sunčeve zrake i napravimo mašine koje će isisavati ugljenik iz vazduha.

Naučnici poručuju da moramo da promijenimo sistem vrijednosti i ponašanje tako da svako od nas postane čuvar Zemlje.

Šta kažu drugi naučnici?

Neki kažu da su zaključci istraživanja „ekstremni”. Mnogi drugi kažu da su osnovani. „Prema ovom istraživanju, ljudsko djelovanje je dovelo do toga da smo propustili poslednju šansu da pustimo Zemlju da se ohladi sama od sebe”, kaže doktor Fil Vilijamson sa britanskog Univerziteta Istočna Anglija.

„Svi ti efekti bi mogli da dodaju otopljavanju, koje smo direktno izazvali, još pola stepena do kraja vijeka, čime bismo prešli prag od dva stepena i tačku od koje počinju nepovratne promjene, odnosno transformacija Zemlje u staklenu baštu”.

Drugi su skeptični prema stavu naučnika da će čovječanstvo shvatiti koliko je problem ozbiljan.

„Na osnovu svega što znamo o historiji čovečanstva, ova nada djeluje naivno”, kaže profesor Kris Rapli sa Univerzitetskog koledža u Londonu.

„U vrijeme opšteg rasta desnog populizma, koji je povezan sa odbacivanjem stavova koje zastupa takozvana kosmopolitska elita, što konkretno uključuje i negiranje klimatskih promjena, vjerovatnoća da će čovječanstvo preduzeti mjere da se planeta dovede do prihvatljivog stanja je sigurno bliska nuli”.

 

 

(Global CIR/BBC)

Komentiraj