Upućeni ističu da je poskupljenja plina prvenstveno političko pitanje, jer da je ekonomsko onda bi rast cijene bio neminovan. A cijena plina na tržištu unatrag godinu i pol dana narasla je sto posto.
Od 1. travnja iduće godine, kada počinje sezona skladištenja plina za ogrjevnu sezonu, očekuje se poskupljenje plina i za kućanstva, a što se objašnjava značajnim rastom cijena prirodnog plina koja je unatrag godinu i pol dana na tržištu skočila i do sto posto.
Odluka o poskupljenju, prema tvrdnjama “igrača” na plinskom tržištu, prije svega je politička, a ne ekonomska, piše Novi list. Naime, poduzeća su već osjetila poskupljenje plina, a sada je rad na kućanstvima i ta odluka bit će politička. S tim da poskupljenje, prema zakonu, ne smije biti veće od deset posto.
“To je prvenstveno političko pitanje”
Poskupljenje plina već je, piše Novi list, nedavno najavila šefica Zagrebačkog holdinga Ana Stojić Deban. U ovoj ogrjevnoj sezoni, koja traje do ožujka iduće godine, poskupljenje plina zakačilo je samo poduzetnike, dok su cijene za kućanstva ostale iste. Stojić Deban pojasnila je da je 2018. referentna godina za određivanje cijena u 2019., a ove je godine cijena plina na tržištu rasla.
Sugovornici Novog lista, osim što ističu da je poskupljenja plina prvenstveno političko pitanje (jer, da je ekonomsko, bilo bi neminovno) upozoravaju i na nezahvalnu ulogu HEP-a kojemu je opet dana uloga opskrbljivača plinom na veleprodajnom tržištu plina, a koji onda opskrbljuje lokalne distributere. HEP, ističu, plin kupuje po tržišnim cijenama, ali ga dalje mora prodavati po nižoj cijeni, na čemu gubi. Kako je već ranije pisao naš list, HEP bi tako mogao nagomilati velike gubitke, koje će morati pokrivati iz vlastitih rezervi.
HEP-u treba viša cijena da dođe na “nulu”
U HEP-u, pak, kažu da je Hrvatska energetska regulatorna agencija (HERA) odlukom iz lipnja ponovno njih ponovno odredila za opskrbljivača na veleprodajnom tržištu od kolovoza ove, do kraja ožujka iduće godine. A referentna cijena plina do 31. ožujka iduće godine iznosi 0,18 kuna po kilovatsatu (kWh), kažu u HEP-u te dodaju da će “u idućem razdoblju, kao i do sada, oni nastojati maksimalno iskoristiti sinergijske efekte plinskog portfelja HEP grupe u svrhu postizanja što nižih troškova poslovanja u plinskoj djelatnosti”.
Upućeni kažu da HEP-u odavno treba daleko veća cijena plina kako bi u plinskom poslovanju došli na “nulu”. No, od 1. travnja 2021. godine uloga opskrbljivača na veleprodajnom tržištu se ukida, što znači da će lokalni distributeri plin nabavljati sami na tržištu, te država cijenu više neće regulirati, piše Novi list.
(Global CIR/NL)
