NIZAK VODOSTAJ PREPOLOVIO SAOBRAĆAJ: Suša onesposobila Rajnu, žilu-kucavicu Njemačke

Svakog jutra u zoru kapetan Frank Sep uključuje brodski radio da bi čuo vijest koju očekuje iz dana u dan: da li će porasti vodostaj kod sela Kauba, gdje je najplići dio srednjeg toka Rajne, najvažnije brodske rute u Njemačkoj, piše američki New York Times.

Na tom mjestu, na putu za svu robu koja Njemačkoj stiže iz morskih luka Holandije i Belgije, i nedaleko od stijene s koje je, po legendi, riječna sirena Lorelaj pjesmom mamila lađare u smrt, iz jutra u jutro te vijesti nema.

Nastavlja se jedna od najvećih suša zbog koje je vodostaj dijelova Rajne mjesecima najniži registrovan do sada, te lađari smanjuju količinu tereta koji prevoze ili su čak i sasvim odustali, i privezali brodove.

Presušuju i dijelovi Dunava i Elbe – drugih dvaju rijeka važnih za transport u Njemačkoj, te se zato milioni tona robe moraju prevoziti željeznicom ili drumom, piše u članku bogato ilustrovanom fotografijama posljedica suše.

U Švicarskoj, Rajna bez riba

Nedavno, krajem oktobra, Rajna je kod Kauba bila duboka svega dvadeset santimetara, a u vještačkom plovidbenom kanalu, usred matice, bila je duboka svega metar ipo, dok je tu prosječan vodostaj bar dvaput viši. Čak i sa svega trećinom uobičajenog tereta, 85-metarski teretnjak “Rex Rheni” (Kralj Rajne) kapetana Sepa gotovo da je legao na riječno dno.

“Ovdje nikada nisam vidio ovoliki plićak”, rekao je kapetan Sep koji radi na toj rijeci od 1982. godine, a 22 godine na brodu “Rex Rheni”.

Haos širom Evrope izazvalo je izuzetno sušno ljeto. Jedna trgovinska grupa u Nemačkoj je gubitak poljoprivrednika procijenila na nekoliko milijardi eura, a njemački hemijski džin BASF je morao da smanji proizvodnju jedne od svojih fabrika uz Rajnu, jer je vodostaj prenizak za hlađenje opreme vodom.

Presušile su i benzinske stanice u okolini koje se snabdijevaju iz rafinerija u Holandiji.

Vodostaj Rajne je toliko nizak, da je na sada suhu obalu rijeke koja se povukla, izronio inače duboko potopljeni holandski brod “De Hop”, potonuo 1895. godine, prenosi New York Times.

Po Saveznoj upravi Njemačke za riječne puteve i transport, polovina teretnih brodova je obustavila plovidbu, a kompanije za turističko krstarenje, umjesto brodovima putnike dijelom toka prevoze autobusima.

Pošto se plitka rijeka zagrejala, u dijelu njenog toka kroz Švajcarsku ribe su uginule od toplote i nedostatka kiseonika.

Sve češći vremenski ekstremi

Sve je toplije, rekao je Hagen Koch, iz Instituta za istraživanje uticaja klime, u Potsdamu, a “podaci pokazuju sve više nestabilnosti.., sve češće će biti ovakvih ekstrema”.

“Rajna je najvažnija reka Njemačke”, rekao je Martin Mauermann, šef službe Savezne uprave, zadužene za hidrologiju: Rajnom se preveze 80 odsto od 223 miliona tona tereta koji se godišnje u Njemačkoj transportuje brodovima.

Dok se većina tereta može, mada skuplje, prevesti željeznicom ili drumom, najteži i najglomazniji komadi opreme ne mogu, te tako ove godine do odredišta ne stiže oprema za centrale na vjetar koje se grade kod Manhajma.

Nedaleko od mjesta gdje se kapetan Sep zaustavio, u samom toku rijeke je zamak Pfalzgrafenstein, nalik brodu, izgrađen u 14. vijeku bez prozora i vrata u prizemlju, da ga Rajna ne bi plavila.

Danas, međutim, nivo Rajne je skoro dva metra ispod njegovih temelja, te se do njega može doći pješice, po suhom.

Doktor Koch, iz Instituta za istraživanje uticaja klime, rekao je da su se već naglo otopili nekada trajni slojevi snijega i delovi glečera u Alpima, i da je opao nivo jezera Konstans (Bodenze), na granici Njemačke, Austrije i Švajcarske, odakle se Rajna “hrani” vodom.

Neisplativo produbljivanje kanala

Moguće je produbljavanje bagerima plovnog kanala duž matice Rajne kod Kauba, ali to bi potrajalo godinama, koštalo milione eura i, čak ako bi i uspjelo, to bi riješilo samo jedan od mnogobrojnih plićaka.

Martin Douglas iz Savezne agencije Njemačke za okolinu takođe očekuje sušu češću nego ranije, ali kaže i da je “brodska flota na Rajni sve veća i teža”.

Kada je brod “Reks Reni” izgrađen, 1966. godine, važio je za veliki. Danas je, međutim, jedan od manjih brodova na Rajni, gdje nije neobično vidjeti teretne brodove dugačke 180 metara, kapaciteta 6.000 tona. Ali, da bi zaplovili, potrebna su im bar tri ipo metra dubine vode.

Njemački ugovori za brodski prijevoz sadrže odredbu koja prevozniku dopušta da samostalno utvrdi cijenu kada je vodostaj niži od 80 santimetara, kao sada kod Kauba, što je dragocjeno za male, djelimično natovarene brodove, ali i tim brodarima treba dublja rijeka.

“Treba nam da poraste nivo vode u Bodenzeu”, rekao je prevoznik Martin Deymann, čijih se 35 brodova na Rajni zaustavilo prošlog mjeseca, “treba nam kiša, nadajmo se prije no što počne zima” koja neće donijeti poboljšanje, piše na kraju članka New York Timesa.

 

(Global CIR/Agencije/AJB)

Komentiraj