POLOŽENA POSLJEDNJA CIJEV PODMORSKOG DIJELA ‘TURSKOG TOKA’: Ceremoniji prisustvovao i ruski predsjednik, a u Siriji odmah izbio prvi sukob između ‘proturskih opozicionih frakcija’ u Afrinu!

Predsjednik Republike Turske Recep Tayyip Erdogan i njegov ruski kolega Vladimir Putin su prisustvovali ceremoniji povodom okončanja izgradnje podmorskog dijela gasovoda Turski tok.

“Tu smo da posvjedočimo još jednom iskoraku u energetskoj saradnji koju smatram pokazateljem visokog nivoa na koji smo podigli tursko-ruske bilateralne odnose”, kazao je Erdogan.

Sa Rusijom se može dugoročno sarađivati

Erdogan je istakao kako je Ruska Federacija za Tursku pouzdan prijatelj i važan dobavljač gasa s kojim može dugoročno sarađivati.

“Turski tok će biti spreman za rad nakon testiranja koja će biti provedena naredne godine”, kazao je Erdogan i dodao da je riječ o tri faze gasovoda koje uključuju kopneni gasovod u Rusiji, podmorski gasovod i gasovod na kopnu u Turskoj.

Podsjetivši da je prvi korak izgradnje Turskog toka učinjen 2014. godine, a da su vlade Turske i Rusije dvije godine kasnije potpisale sporazum o konkretnim okvirima, Erdogan je kazao da je ovo posljednja faza izuzetno važnog energetskog projekta.

“Uloženi su veliki napori da se na dubini mora i do dva kilometra polože paralelne dvije cijevi u dužini od 930 kilometara. Gasovod će imati godišnji kapacitet od 31,5 milijardi metara kubnih, a bit će važan i za cijelu regiju, a ne samo za Tursku i njen narod”, kazao je Erdogan.

On je također istakao kako je Turski tok važan projekt i s aspekta neutralizacije svih transportnih rizika, kao i zbog toga što će podmiriti potrebe gasa Turske i cijele Evrope.

Turski predsjednik Erdogan kazao je i da Turska i Rusija razvijaju odnose na različitim poljima, a da u energetskom sektoru realiziraju još jedan megaprojekt izgradnje nuklearne centrale Akkuyu.

Putin pohvalio Erdogana zbog ‘hrabrosti bez koje ne bi bilo ovog projekta’

Ruski predsjednik Vladimir Putin u obraćanju na ceremoniji u istanbulskom Kongresnom centru kazao je da je Turski tok veoma važan regionalni projekt kojem je naziv dao njegov turski kolega Erdogan.

“Želim izraziti najdublju zahvalu kolegi Erdoganu za iskazanu ogromnu političku volju i hrabrost bez koje ovakvi projekti ne mogu biti realizirani”, kazao je Putin.

Putin je kazao da Rusija želi unapređivati odnose s Turskom i povećati bilateralnu trgovinsku razmjenu na 100 milijardi dolara. Kazao je da je takvu razmjenu Rusija ove godine ostvarila s Kinom, a da nema razloga da to ne uspije s Turskom.

“Samo dvije godine nakon potpisivanja sporazuma smo završili najtežu etapu gasovoda Turski tok koja prolazi ispod Crnog mora. To je izuzetnu zahtjevan i težak posao u kojem je korištena savremena tehnologija”, kazao je Putin.

On je kazao da će gasovod energentom snabdijevati Tursku i Evropu i da će Tursku učiniti važnim energetskim centrom. “Nadamo se da će projekt biti završen do 2019. godine. Koristimo najsavremeniju i ekološki najbolju tehnologiju i opremu”, kazao je Putin.

Naglasivši da Rusija i Turska imaju dugogodišnju dobru saradnju u oblasti energetike, Putin je kazao kako se ta saradnja zasniva na uzajamnom povjerenju. Po završetku obraćanja, Erdogan i Putin su simbolično odobrili ekipama na terenu da u Crno more spuste posljednju cijev gasovoda koji je tako spojio rusku i tursku obalu.

Turski tok je megaprojekt kojeg čine dva kraka gasovoda kojim će ruski gas biti isporučivan u Tursku, a preko nje i u Evropu. Oba kraka imaju kapacitet po 15,75 milijardi kubnih metara. Jedan krak će ruskim gasom opskrbljivati Tursku, a drugim će gas biti transportovan ka Evropi. Očekuje se da gasovod u punom kapacitetu od 31,5 milijardi metara kubnih počne početkom 2020. godine.

Prvi međuosbni sukob proturske opozicije u Siriji?

Slučajno ili ne, upravo u danima polaganja posljednjih cijevi ‘Turskog toka’ u Crnom moru, izbili su sukobi prvi put između sirijskih proturskih pobunjeničkih frakcija u gradu Afrinu, na sjeveru Sirije, pri čemu je poginulo 25 osoba, a više desetaka ih je ranjeno u nedjelju, po Sirijskom opservatoriju za ljudska prava.

Područje Afrina, u pokrajini Halep, većinom kurdsko, palo je u martu u ruke turske vojske i njezinih sirijskih saveznika koji su protjerali kurdske snage nakon smrtonosne ofanzive.

Sukobi, započeti u subotu i nastavljeni u nedjelju, suprotstavljaju gotovo sve pobunjeničke skupine s jednom frakcijom pod nazivom “Tadžamo Šuada al-Šarkija”, optuženom da ne poštuje “odluke turskih snaga”, objašnjeno je u izvještaju.

Inače Rusija i Turska su zajedno sa Iranom i sirijskom vladom dogovorili uspostavu demilitariziranih zona u sirijskoj pokrajini idlib, posljednjem velikom uporištu pobunjenika u ovoj zemlji. To je očigledno samo jedno od polja na kojima sarađuju Moskva i Ankara.

Perspektive odnosa između Turske i Rusije nakon postizanja dogovora o Idlibu

 

(Global CIR/Agencije)

 

Objavljeno u:

Komentiraj