NEKADA ‘PANSLAVENSKA’, A DANAS ‘REPUBLIKANSKA, BRITANSKA I IZRAELSKA’ INICIJATIVA?! U kakvoj su vezi ‘Inicijativa tri mora’ i ‘češki koridor’ preko kojeg je ova zemlja trebala dobiti izlaz na Jadran nakon Prvog svjetskog rata?!

Ideja koju podržava Donald Tramp, a od koje se evropskim čelnicima diže kosa na glavi je inicijativa Baltik-Jadran-Crno more. Ovu političku platformu snažno podržava i hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović, navodno,  radi jačeg privrednog povezivanja zemalja srednje i istočne Europe. Ideja o spajanju ovih teritorija u jedinstvenu državu bilo je i prije, u različitim varijantama. Zapravo, jedna konkretna datira od prije tačno 100 godina, ali ona, za razliku od novije varijante, nije uključivala Mađarsku ni Austriju. 

Prvi samit ‘Inicijative tri mora’ održan u Dubrovniku

Inicijativu tri mora pokrenule su prije dvije godine Hrvatska i Poljska, pri čemu je ova potonja članica Europske unije već između dva svjetska rata pokušala sličnim projektom (Intermarium) pojačati svoj utjecaja u prostoru između Baltika, Jadrana i Crnog mora.

U radu Inicijative tri mora sudjeluju baltičke zemlje, Estonija, Litva i Latvija, članice tzv. Višagradske skupine Poljska, Slovačka, Češka i Mađarska kao i Austrija, Slovenija, Bugarska, Rumunjska i Hrvatska. S izuzetkom Austrije, sve zemlje su Europskoj uniji pristupile nakon 2004. Na prvom susretu u Dubrovniku 2016. zemlje inicijative su se obvezale za bolju suradnju na području energetike i infrastrukture. Jedan od glavnih projekata bi pritom trebala biti Via Carpatia od Baltika do Soluna.

Daljnji projekt bi trebao biti izgradnja terminala za tekući plin na Krku u Hrvatskoj koji bi prije svega poslužio uvozu tekućeg plina iz SAD-a. Jer mnogim istočnoeuropskim zemljama je gradnja plinovoda Sjeverni tok 2, od Rusije do Njemačke, trn u oku.

Kao jedan od glavnih fokusa “Inicijative tri mora” navodi se što veća energetska nezavisnost, odnosno uvoz prirodnih energenata iz što više različitih izvora. Poljaci su se tu već istakli i ponosno naglasili da su nedavno primili prvu pošiljku američkog prirodnog tečnog gasa (LNG). Novi plan što manje energetske zavisnosti od Moskve uključuje uvoz američkog plina i preko Hrvatske.  Izgradnjom LNG terminala na Krku, koji će se spojiti s već izgrađenim terminalom u Poljskoj, stvorit će se ‘britansko-američka’ alternativa plinskoj osovini Moskva-Berlin na opskrbu prirodnim plinom.

Da Americi nimalo ne odgovara ruska energetska dominacija nad Evropom, na prvom samitu “Inicijative tri mora” u Dubrovniku augusta 2016. potvrdio je i američki general Džejms Džons: – Rusi koriste energiju kao sredstvo pritiska na Europu. Ovim ujedinjenjem udarit ćete na neprijatelje njegovim oružjem – čime je zapravo pokazao koliko je Americi stalo do ove koalicije 12 evropskih zemalja, koje je proglasio “neprijateljima Rusije”.

INICIJATIVA TRI MORA UOČI SAMITA G20: Trump sa liderima 12 evropskih država u Varšavi

Pokušaj podjele Europe

Inicijativa tri mora štetna je za Hrvatsku, a Kolinda Grabar-Kitarović povezana je s američkim lobijem koji radi protiv Evrope – najoštrija je kritika hrvatskoj predsjednici otkad je na Pantovčaku, a uputio ju je europarlamentarac Ivan Jakovčić. Isto tako, hrvatski europarlamentarac kaže da je interes SAD-a, bez obzira na to ko je na vlasti, slaba Evropa i da je Inicijativa tri mora pokušaj smanjivanja utjecaja EU na svjetske procese. Poražavajuće je za Hrvatsku što se svrstava među one zemlje koje neće biti predvodnice politike Unije. Jasno je da Poljska i Mađarska vode antieuropsku politiku i sigurno je da neće biti u krugu “povlaštenih”.

Istovremeno, The Economist u velikom tekstu tvrdi da je Njemačka krajnje zabrinuta zbog poljsko-hrvatske inicijative, ocjenjujući da iza najave ekonomskih projekata stoji “nešto neprijateljskije”. Ugledni list tvrdi da dužnosnicima u Berlinu, pa tako i moćnoj kancelarki Angeli Merkel, inicijativa izgleda kao pokušaj podjele Europe i slabljenja utjecaja Njemačke na susjede. Njemački sedmičnik Die Zeit upozorio je kako je spomenuta inicijativa stara fiksacija poljskih konzervativaca koju Tramp planira iskoristiti za podjele unutar Europske unije te naročito kako bi oslabio novonastalo njemačko-francusko suglasje i spriječio približavanje EU-a i Rusije.

Posjet američkog predsjednika Donalda Trampa Varšavi jača poljsku poziciju u Europskoj uniji, rekao je poljski predsjednik Andrzej Duda, uoči samita u Varšavi 2017. godine. “Ovo je drugo putovanje predsjednika Trampa i ono počinje u Poljskoj. To pokazuje da smo mi zemlja koja je važna i to jača našu poziciju u Europskoj uniji”, rekao je Duda na poljskom radiju.

OBRISI INICIJATIVE TRI MORA: Poljski kapital u riječkoj luci

Njemački ministar vanjskih poslova Heiko Maas je sudjelovao prvoga dana posljednjeg sastanka inicijative u Bukureštu 2018. godine pri čemu je upozorio na opasnost podjele Europe. “Europa se ne može podijeliti prema stranama svijeta, postoji samo jedna Europa”, poručio je Maas. Jer posebice na zapadu Europske unije se Inicijativa tri mora kritizira i na nju se gleda kao neku vrstu protuteže „starom jezgru Unije”. Zato se već dulje vrijeme raspravlja o uključivanju Njemačke u rad inicijative, bilo kao zemlja partner ili punopravni član.

Ono što je posebno zanimljivo jeste da i Izrael vidi ogromni interes da Inicijativa tri mora doživi uspjeh kako bi sa jedne strane ‘disciplinovao’ EU i Vatikan po pitanju palestinsko-izraelskog sukoba, a sa druge strane kako bi zagospodario moćnim europskim gasnim tržištem gdje planira plasirati svoj gas koji će uskoro početi crpiti iz Sredozemnog mora, a to ne može uraditi u uslovima u kojima Rusija zadovoljava većinu energetskih potreba Evrope.

INICIJATIVA TRI MORA ULAZI U NOVU FAZU! Počeo samit u Bukureštu: Njemački ministar vanjskih poslova upozorio na opasnost podjele Europe!

Međutim, neposredno nakon Prvog svjetskog rata ova inicijativa je izgledala drugačije.

Konfederacija ‘Slavija’

Češki koridor ili Češko-jugoslavenski teritorijalni koridor prijedlog je koji se pojavio nakon Prvog svjetskog rata. Na mirovnoj konferenciji u Parizu 1919. savezničke sile sastale su se da bi postavile novi geopolitički poredak. Jedno od mogućih rješenja o novom izgledu Evrope prošlo je prilično neprimjetno, a njime se htjelo objediniti Kraljevinu SHS i Republiku Čehoslovačku.

Riječ je o tzv. Češkom ili Slavenskom koridoru kojim bi se povezale dvije tadašnje države u jedinstveni teritorij. Tim je koridorom trebalo razdvojiti gubitnike Austriju i Mađarsku, te omogućiti južnim i zapadnim Slavenima da dobiju izlazak na Jadransko more, kao i veliku luku na Dunavu.

Rastežući se preko područja današnjeg Gradišća nakon završetka 1. svjetskog rata i pobjede Antante, koridor je trebao zauvijek razdvojiti ratne gubitnike Austriju i Mađarsku, a omogućiti spajanje južnih i zapadnih Slavena. Česi su o tome razmišljali još od 1916. godine i imali su konkretne ideje kako bi se uredila novostvorena država.

Konfederacija bi se zvala Slavija, a Aleksandar Karađorđević bi u tom slučaju preuzeo i češku kraljevsku krunu. Idejni začetnici ovog geopolitičkog projekta bili su češki političari Tomaš Masarik (Masaryk) i njegov najbliži saradnik, diplomata, liberal Edvard Beneš (Benes).

U prijedlogu je zamišljeno da se Čehoslovačka i Kraljevina SHS povežu koridorom dugačkim oko 200 i širokim oko 80 kilometara, koji bi pratio liniju austrijsko-mađarske granice i presijecao vertikalno ove dvije zemlje, a zvao bi se Transdanubija. Tako bi Bratislava postala velika dunavska luka kojom bi se dodatno izolirala Mađarska.

Francuska bila za projekat, Italija protiv?

Osim toga, na toj Konferenciji mnogi državnici tad su vjerovali da je širenje teritorija ujedno rješenje za sve političke i ekonomske probleme, kao i da su zemlje koje nemaju izlazak na more, osuđene na propast. Ovom idejom bavio se i Ante Trumbić, prvi ministar vanjskih poslova Kraljevine SHS i njen drugi predstavnik po važnosti na mirovnoj konferenciji u Parizu, ali predstavnici južnoslavenskih naroda iz Jugoslavenskog odbora, nisu pokazali za ovu ideju nikakav interes.

Trumbić je smatrao da je koridor dobar zbog prometne povezanosti, te osnivanja trostrukog saveza Južnih Slavena, Čehoslovaka i Poljaka, čime bi na važnosti dobile i luke Rijeka i Trst. Smatrao je da ova ideja ima mane jer bi je bilo teško braniti u slučaju vojnog napada, kao i stalnog političkog pritiska Austrijanaca i Mađara. Česi su bili uvjereni da će dobiti za ovu ideju podršku Francuza.

Francuski ekspertni tim sastavljen od Žulia Kambona (Jules Cambon) i Žulia Larošea (Jules Laroche) smatrali su ovakav prijedlog opravdanim tim više jer su htjeli stvoriti jači antinjemački blok, ali Italijani nisu bili oduševljeni jačanjem slavenskih država, a Englezi su bili za status kvo. Centralna teritorijalna komisija 25. marta 1919. prihvatila je zaključke tima ovih “nezavisnih” stručnjaka i tako je propala ideja Slavenskog ili Češkog koridora.

 

Da li će i na koji način praktično profunkcionirati Inicijativa tri mora ostaje da se vidi u narednim godinama. U svakom slučaju ona će pretstavljati test snage jedinstva i samostalnosti ujedinjene Europe.

(Global CIR/Agencije)

Objavljeno u:

Komentarion this Post

  1. Neminovno bi bilo da i Ukrajina se pridruzi inicijativi tri mora sto bi znacilo prevagu u Europi zapadnih slavena, Što bi na kraju dovelo do euroazijskih integracija i priblizavanje KINI …… Samo maloumnicima bi to odgovaralo

    Reply
  2. Ako je moguće da Poljska, Mađarska, Češka i Slovačka ostanu u EU dobro bi bilo .“Međutim, ako se zbog njih više ne bude mogao postizati konsenzus, potrebno je biti pragmatičan i spremno se oslobodi dijela tereta, poput brodova na otvorenom moru u XIX stoljeću”, naglasio je Clark. neka idu svojim putem…Eto kako izgleda, kad Australac komentira Europske razmere i kada se englezi brinu za EU i jedva cekaju raspad a od Raspada nece biti nista …
    EU ne samo, da neče nikog odbaciti, još če vršiti pritisak na ostale istočne zemlje, da uđu, ISKLJUČIVO ZBOG VEČANJA TRŽIŠTA! Ukrajinu i Bjelorusiju
    Tržište za vodeče zemlje, bez ograničenja za izvoz, te potpuna zapora za uvoz iz tih zemalja…… Jer shvatiti će i Ukrajinci i Poljaci da ne treba biti mljeveno meso za tudje interese.

    Reply
  1. […] manje zainteresovana da bude tampon zona između Zapadne Evrope i Rusije, koja bi u okviru šire Inicijative tri mora u koju ulaze Hrvatska, Austrija i Bugarska, trebala osujetiti plan još čvršćeg energetskog […]

Komentiraj