IMPERIJALIZAM I KAPITALIZAM SA OBJE STRANE? Tramp zamrzava imovinu Karakasa u SAD-u, ali bi je uskoro mogla preuzeti ruska naftna kompanija, jer Venecuela ne može otplatiti raniji kredit uzet od Moskve…

SAD su uvele sankcije venecuelanskoj državnoj naftnoj kompaniji vršeći pritisak na predsjednika Nikolasa Madura da se povuče s vlasti, ali je, sudeći prema bilješkama savetnika za nacionalnu bezbjednost Bijele kuće, spremna i za drastičnije mjere – vojnu intervenciju.

Dok je na konferenciji za novinare objašnjavao da će Vašington blokirati račune venecuelanskog energetskog džina PDVSA u Americi, Džon Bolton je držao notes sa nečim zabilježenim na prvoj stranici. Foto-reporteri su uslikali papir i uveličali slova, otkrivši da je Bolton napisao: „5.000 vojnika u Kolumbiji”. Nije jasno da li je Trampov savjetnik za nacionalnu bezbjednost namjerno ili nehotice otkrio da SAD rade na tome da usred konflikta s Venecuelom u susjednu Kolumbiju pošalju trupe. Kako prenosi AP, Pentagon tvrdi da nije dobio naređenje da se spremi za Kolumbiju, a Zapadno krilo ponavlja da „ne isključuje nijednu mogućnost” u Venecueli.

Napeti odnosi između SAD i čavističke vlade u Karakasu naglo su se pogoršali kad se lider opozicije i prvi čovjek skupštine Huan Gvaido prošle nedelje samoproglasio za predsjednika Venecuele do raspisivanja izbora. Gvaido ističe da su prošlogodišnji predsednički izbori bili nelegitimni jer je nasljednik Huga Čaveza pohapsio opozicionare i zabranio im da se kandiduju zbog čega su Madurova pobjeda i njegov nedavno započeti drugi mandat nelegitimni. Gotovo sve zemlje zapadne hemisfere smatraju da je u Venecueli samo parlament slobodno izabran pa su odmah priznale Gvaida za predsjednika.

Prekjuče su Bolton i ministar finansija SAD Stiv Menučin pozvali venecuelansku vojsku da prihvati opoziciju kao jedinu legitimnu snagu u zemlji, a Gvaido je u intervju, koji je juče emitovan na CNN-u, pozvao armiju da mirno prihvati tranziciju vlasti. Iako su oružane snage ostale uz lidera čavističke vlade, Bolton otkriva da mnogi generali navodno odani Maduru pregovaraju sa SAD.

Kako Maduro nije poslušao američke pozive da se povuče, SAD povećavaju pritisak na njega lišavajući ga finansija. Prema Boltonu i Menučinu, Vašington će zamrznuti sedam milijardi dolara, koliko PDVSA drži na američkim računima, i blokirati 11 milijardi dolara, koliko se procjenjuje da bi Venecuela ove godine zaradila od prodaje nafte Americi. Sankcije se prije svega odnose na kćerku firmu PDVSA u Americi „Sitgo”. Kompanija sa sjedištem u Teksasu prerađuje venecuelansku naftu za američko tržište i posjeduje lanac benzinskih stanica. Pošto su SAD najveći kupac venecuelanske nafte – kupuju polovinu onoga što Venecuela proizvede – „Sitgo” je glavni izvor prihoda za vladu u Karakasu. Maduro je optužio Trampovu administraciju da želi da preuzme „Sitgo”. Čavisti poručuju građanima da ujka Sem podržava opoziciju jer će ona venecuelanska nalazišta nafte predati američkim kompanijama.

Iako Trampova administracija nije zabranila uvoz venecuelanske nafte, Maduro više nema podsticaj da tamo izvozi jer američke sankcije znače da će prihod od prodaje crnog zlata u SAD ostati na zamrznutom računu u Vašingtonu. Druga mogućnost je da novac bude prebačen opoziciji u Karakasu. Osim „Sitga”, najveći kupac venecuelanske nafte u SAD je i američki „Ševron”. Na pitanje da li će povlačenje južnoameričkog crnog zlata dovesti do manje energenata i skoka cijena goriva, Menučin je odgovorio da neće i da su cijene godinama stabilne, piše Politika.

Ukoliko bi tankeri prestali da dolaze iz Južne Amerike i SAD to nadoknade većim porudžbinama sa Bliskog istoka, i Venecuela bi mogla da proba da pronađe druge kupce. Nevolja je što Karakasu samo Amerika plaća na naftu, dok Rusija i Kina dobijaju crno zlato u zamjenu za ogromne dugove koje je kod njih napravila Madurova vlada. Prema dogovoru čavista i Kremlja, ako Karakas ne vrati zajam, Moskva dobija 49,9 odsto udjela u vlasništvu „Sitgoma”, što znači da bi ruska državna kompanija „Rosnjeft” preuzela rafinerije i pumpe u SAD-u. Rusko ministarstvo finansija je upozorilo da Karakas možda neće moći da otplati ruski kredit od 3,5 milijardi dolara zbog američkih sankcija, dok je ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov saopštio da, kako prenosi „Sputnjik”, Vašington u Venecueli priprema isti scenario kao i u Iraku i Libiji. Lavrov je obećao da će Kremlj uraditi sve što je u njegovoj moći da Maduro ostane na funkciji.

BDP je prošle godine bio dvaput manji nego 2013, kad je aktuelni predsjednik došao na vlast, a zemlja sa najvećim rezervama nafte na svijetu danas proizvodi triput manje energenata nego s kraja devedesetih. Trampova logika je da će čavisti zbog američkih sankcija ostati bez novca kojim su kupovali podršku siromašnih slojeva i vojnih zvaničnika i da će se narod i armija pobuniti protiv Madura.

(Global CIR/Agencije)

Objavljeno u:

Komentiraj