PARISKI KOLOKVIJ: Balkan-EU, 20 godina gledanja ‘oči u oči’!

Po zapadnim starokontinentalnim shvatanjima, stanovnici  nekadašnje zajedničke države nisu naučili ratnu lekciju niti su, kada se oružje smirilo, krenuli pravim putem.

Razvijena Europa je, navodno, očekivala da svi zajedno okrenu stranu okrvavljene knjige, pošto se smatralo da će cijeli Balkan npriblizavanjem EU, ali i ostvarivanjem “debalkanizacije“  na osoban nacin prilagođen ovoj regiji odkloniti razlike i nesuglasice i tako postici razumijevanje zapadnog viđenja razvića. Tranzicija, što će reći ‘prilagođavanje’ tržišnoj ekonomiji i liberarnoj demokraciji, trebala se upotpuniti “europeizacijom” i pravom ontološkom promjenom.

Balkan loš učenik razvijene Europe?

Dva desetljeća kasnije bilans je neznatan. Balkan još uvijek tapka u mjestu pred vratima ujedinjene Europe. Tranzicija se svela na mafijaške privatizacije i opću pljačku javnih dobara, a regionalne ekonomije su se usredsredile na prekaritet periferijske manufakture europskog “središta”. I danas iste osobe ili obitelji “predsjednikuju”sudbinu  zemalja regije.

Piše: Džana Mujadžić

Naravno, vladajuci na Balkanu su formalno  postali “proeuropejci”, od sredine 2000-ih godina, ali njihove politike su neznatno promijenjene: korupcija, nepotizam i klijentelizam imaju čvrstu podlogu u svim zemljama, dok su pravosuđe i mediji pod kontrolom.

Opsjednuti nepostojećom stabilnošću, neki su duboko utisnuli neologizam  “stabilokratije”, što odgovara izvjesnim europskim prvacima, iako predstavlja očito umanjivanje fundamentalnih  vrijednosti Unije. Regija Balkana se nalazi na međunarodnom putu migracija,  ali izgleda  da balkanske zemlje imaju jedini cilj čuvanja granica s EU? U ovakvim uvjetima, starokontinentalni projekt ne samo da se udaljava, nego se čini kako je mogućnost promjene sasvim izgubljena. Dok Bosna i Hercegovina nikako da izađe iz političkog bespuća, govori se o “ispravci” nekih regionalnih granica. EU 20 godina naglašava privrženost višekulturalizmu, a kao da će pristati na perspektivu novih “etnicki čistih” država?!

Ispražnjena oblast

U razuđujućem kontekstu rodne grude, stanovnici Balkana odlaze drugdje, masovnije nego bilo kada ranije. Egziliraju bez namjere povratka, najprije na zapad Starog kontinenta, ali i u druge dijelove svijeta. Fenomen nije samo svojstven školovanim osobama, zahvata i ostale slojeve društva u regiji, bilo da se radi o zemljama članicama EU, poput Hrvatske i Slovenije ili kandidatima. Kako će izgledati regija na putu ispražnjenja za nekoliko godina, uvijek pod kontrolom oligarha, svedena na “tamponsku zonu” granica Unije?

Na ova i druga pitanja će u pariskoj ‘Kući Europe’ smještenoj u 17. gradskom okrugu, odgovoriti stručnjaci i istraživači : Igor Bandović, Florian Bieber, Aline Catteux, Adnan Ćerimagić, Ivan Čolović, Srđan Cvijić, Amaël Cattaruzza, Jean-Arnault Dérens, Milica Popović, Tena Prelec, Igor Stiks, Loïc Tregourès.

Okrugli stolovi sto se orgniziraju 12. i 13. veljače, bit će posvećeni temama poput: Kronike međunarodnog stečaja Bosne i Hercegovine, Balkana i EU: nesporazumima, iskriziranim sudbinama i promašenim prilikama. Zatim će biti govora o “europeizaciji”, pravnoj državi i pitanjima pravde te periferijskoj  geografiji i zavisnosti, europskim vrijednostima, oduzimanju tla i urbanim prisvajanjima. Slijedit će pitanja o temama ‘geopolitičkog izazova na Balkanu, između europske integracije i novih sila -Kine, Rusije i Turske’, ‘bilaterarnih uloga’, ‘promjene granica i geopolitike u Makedoniji, Srbiji, Kosovu’. Raspravljat će se i o regiji kao “tampon zoni” zaustavljanja migranata, koji žele na zapadni dio kontinenta. Razumljivo, bit će riječi i o smislu proširivanja Unije.

Pored Maison de l’Europe, organizatori kolokvija su web site “Le Courrier des Balkans“ /Balkanska pošta/, pariska Fondacija Heinrich Böll i Europski fond za Balkan.

(Global CIR/Džana Mujadžić)

Objavljeno u:

Komentiraj