SUVERENITET NAD MREŽOM ILI JOŠ JEDNA CENZORSKA MJERA?! Rusija sprema probno isključivanje sa interneta

Suočena sa stalnim optužbama da vrši sajber napade i prijetnjama članica NATO-a da će na njih oštrije odgovoriti, Rusija se sprema i za mogućnost da jednog dana bude isključena sa interneta. Do 1. aprila, kada Duma glasa o nacrtu zakona koji predviđa veću nezavisnost ruskog interneta, planirano je da se sprovede kratko probno isključenje sa globalne mreže.

Cilj je da se ustanovi mogu li ruski provajderi, kako im predloženi zakon nalaže, da održe lokalnu mrežu u slučaju sajber napada ili ako strane sile po kazni izoluju zemlju. Pošto dosad nijedna zemlja nije namjerno isključena sa interneta, a i sama procedura bi bila komplikovana, kritičari upozoravaju da je krajnji cilj puna kontrola nad ruskim internetom, odnosno da Moskva polahko pravi cenzorski zid po uzoru na kineski.

Ruska „rezervna kopija” testirana je 2014.

Prema pisanju ruskih medija, provajderi podržavaju ciljeve predloženog zakona, ali se ne slažu oko toga kako treba sprovesti probno isključenje i smatraju da će ono izazvati velike poremećaje u ruskom internet saobraćaju, navodi ZDNet.

Ovaj tehnološki portal podsjeća da ruska vlada godinama radi na projektu osamostaljivanja domaćeg interneta od globalne mreže, koju je Vladimir Putin 2014. opisao kao „projekat CIA-e”. Ruski zvaničnici su 2017. saopštili da planiraju da se do 2020. godine 95 odsto ruskog internet saobraćaja obavlja kroz domaću infrastrukturu. Već je izgrađen lokalni pandan Sistemu internet domena (DNS), globalnom adresaru koji predstavlja srce interneta i koji je formalno pod upravom nevladine kalifornijske organizacije Ajkan (ICANN). Ruska „rezervna kopija” testirana je 2014. i ponovo prošle godine i ona će biti okosnica ruskog interneta (Runeta) kada ga provajderi na kratko budu odsjekli od ostatka svijeta, piše Politika.

Tokom planirane probe podaci koji se budu razmjenjivali između ruskih građana i organizacija ostali bi u okviru nacionalnih granica. Provajderi bi trebalo da pokažu da su sposobni da usmjeravaju podatke ka tačkama rutiranja pod kontrolom vlade. Kritičari kažu da je krajnji cilj da sav saobraćaj na ruskom internetu ide preko kontrolisanih tačaka i da predloženi zakon treba posmatrati kao dio napora da se cenzurom otkloni prijetnja izazivanja društvene nestabilnosti preko društvenih mreža.

Kineski „vatreni zid” takođe kontroliše tačke rutiranja, a filterima, blokiranjem ključnih riječi i određenih sajtova, kineska država nastoji da dio globalnog interneta bude nevidljiv za njihove građane. Oni mogu djelimično da zaobiđu cenzuru korištenjem virtuelne privatne mreže (VPN), koja maskira lokaciju računara, ali ih vlasti povremeno suzbijaju.

Jedan od predlagača ruskog zakona, koji je dobio podršku poslanika Dume u prvom od tri glasanja, jeste Andrej Lugovoj, bivši agent KGB, kog Britanci sumnjiče da je otrovao ruskog špijuna Aleksandra Litvinjenka 2006. u Londonu.

Formirati novu informacionu strukturu

Andrej Svincov, zamjenik šefa komiteta Dume za informacionu politiku, rekao je za američke medije da je vrijeme da Rusija obezbjedi svoj dio interneta i da je nužno da zemlja formira novu informacionu infrastrukturu kao što gradi vojnu ili saobraćajnu.

Autori zakona predvidjeli su da će za to biti potrebno oko 20 milijardi rubalja (304 miliona dolara). Interfaks je izvjestio da je u budžet već ukalkulisano 1,8 milijardi rubalja za odbranu ruskog interneta.

Prema riječima poslanika Vadima Dengina, Moskva je zaključila da, ako je Zapad spreman da je isključi iz međunarodnog bankarskog sistema SVIFT, kako je više puta prijetio, vjerovatno je spreman i da je diskonektuje sa mreže. Američki specijalni predstavnik za Ukrajinu Kurt Voker rekao je krajem prošle godine za vrijeme krize u Kerčkom moreuzu da je isključivanje Rusije iz SVIFT-a „nuklearna opcija koja će sve mnogo koštati”, ali da „mora da bude na stolu dok Rusija i dalje vrši agresiju na susjede”.

Ideja rođena u Kini

Ideju suvereniteta na internetu kao načina da zemlja uspostavi kontrolu nad svojim internet prostorom prvi je promovisao tvorac Velikog vatrenog kineskog zida Fang Binsing 2011. godine.

Tri godine kasnije, kada je presjednik Si Đinping iznio svoju viziju suverenog interneta, Rusija je već bila sprovela prve probe kako bi izgledalo da Runet bude odsiečen sa globalne mreže i zaključila da je veoma ranjiv. Dvije zemlje su od tada potpisale niz bilateralnih sporazuma u kojima se zalažu za svoju viziju suverenog nacionalnog interneta.

Kritičari kažu da je afera „Snouden” bila odličan izgovor za vlade, posebno autoritarne režime, da insistiraju na kontroli nad nacionalnim internet saobraćajem, što može da ima katastrofalne posljedice po e-trgovinu i ljudska prava.

(Global CIR/Agencije)

Objavljeno u:

1 Komentaron this Post

  1. Zatvaraju se………

    Reply

Komentiraj