Shaul Horev ‘ispalio je bombu’, ali gotovo nitko nije primijetio. Horev, brigadni general rezervnih snaga izraelske vojske, koji je, između ostalog, služio kao načelnik glavnog stožera i predsjednik Komisije za atomsku energiju, trenutno je direktor Istraživačkog centra za pomorsku politiku i strategiju na Sveučilištu u Haifi. Krajem kolovoza centar je održao konferenciju na koju su pozvani sudionici iz Sjedinjenih Američkih Država kako bi analizirali sigurnosna pitanja koja se odnose na Izrael i mediteransku regiju.
Benjamin Netanyahu izlazi iz podmornice, luka Haifa 12. siječnja 2016./Reuters
Američka flota više ne smatra svojom luku u Haifi
U razgovoru s vjersko-cionističkom medijskom kućom Arutzom
Shevom, prof. Horev je istaknuo da je jedna tema koja se pojavila na tom
događaju bila ulaganja Kine u mediteranske luke, a posebno u one izraelske.
Ističući kako će kineska tvrtka uskoro početi s radom u luci Haifa, kazao je
kako Izrael mora stvoriti mehanizam koji će ispitati kineske investicije kako
bi se osiguralo da one ne ugrožavaju sigurnosne interese Izraela.
“Kada Kina kaže da želi ulagati u naše luke”,
rekao je Horev, “to čini pod krinkom održavanja trgovačke rute od
Indijskog oceana preko Sueskog kanala do Europe, kao što je luka Pirej u
Grčkoj. Da li takav ekonomski horizont ima sigurnosni učinak? Ne možemo
dovoljno odmjeriti tu mogućnost. Jedan od visokih američkih dužnosnika na
konferenciji postavio je pitanje ‘može li šesta flota SAD-a i dalje posmatrati
Haifu kao matičnu luku’? U svjetlu njenog preuzimanja od strane Kineza, pitanje
više nije na dnevnom redu, piše Haaretz.
Horev je također napomenuo da Amerikanci sada svoju
pozornost usmjeravaju na Južno kinesko more i Perzijski zaljev na Bliskom istoku.
U ovakvom razdoblju, rekao je, bilo bi ispravno da Izrael učvrsti svoj status
strateške baze za Amerikance.
Konferencija u Haifi održana je u suradnji s konzervativnim
institutom Hudson iz Washingtona. Nekoliko američkih sudionika bili su bivši
viši pripadnici Pentagona i mornarice. Njihove primjedbe bile su oštrije od
uljudnog tona koji je upotrijebio Horev. Amerikanci koji su bili na
konferenciji misle da je Izrael izgubio razum kada je dao Kinezima ključeve luke
Haifa. Kazali su da Izraelska mornarica neće moći računati na održavanje
bliskih odnosa koje je imala sa šestom flotom.
Dvije kineske kompanije pobijedile na tenderima
Kineska tvrtka SIPG pobjedila je na tenderu za proširenje
luke Haifa prije tri i pol godine. Projekt će biti otvoren 2021. godine i podrazumijeva
da će kineska tvrtka, koja također upravlja lukom Šangaj, upravljati lukom Haifa u narednih 25 godina. Druga
kineska tvrtka dobila je na tenderu za izgradnju nove luke u Ashdodu.
Te su odluke donijeli Ministarstvo prometa i Lučka uprava,
bez sudjelovanja Vijeća za nacionalnu sigurnost i bez ikakve predstave o mornarici.
Problem ne leži samo u implikacijama koje kineske veze imaju u odnosima Izraela
sa Sjedinjenim Državama, koje pod upravom Trampa pojačavaju svoju retoriku o
Kini zbog trgovinskih ratova i napetosti u Kineskom moru.
Izrael kao trun na velikoj karti svijeta
Civilna luka Haifa naslanja se na izlazni put iz susjedne
mornaričke baze, gdje je stacionirana izraelska podmorska flota (koja, prema
izvješćima stranih medija, ima mogućnost lansiranja nuklearnih projektila). Kao
i za sudjelovanje Kineza u drugim ogromnim izraelskim infrastrukturnim
projektima – kao što su tuneli na planini Karmel i željezničke pruge u Tel
Avivu – čini se kao da nitko iz sigurnosne ili diplomatske arene nije zastao i razmislio
o strateškim posljedicama tih poteza.
Kina stječe ogroman utjecaj na bitnu infrastrukturu u
Izraelu i, posredno, također bliže posmatra neke od izraelskih vojnih
sposobnosti. Tokom godina, te bi se informacije mogle staviti na raspolaganje
Pekingu kao potencijalno sredstvo za vršenje pritiska protiv Izraela, ako bi Izrael
ugrozio interese Pekinga u regiji.
U kineskim očima, kao što znamo, Izrael je jedva trun na
velikoj karti svijeta. Kina gleda dugoročno, gradi projekte i širi veze u
sklopu svoje inicijative “jedan pojas, jedna put” (tzv.
“Ekonomski put svile”): strategija koja ima za cilj proširiti
gospodarski utjecaj Pekinga i nadograditi njegov globalni status. Kina nije
nužno neprijateljski raspoložena prema Izraelu, ali njezini interesi su
zapetljani i složeni, i sigurno se ne podudaraju na bilo koji način sa onima na
kojima počiva snažan savez Amerike i Izraela.
Dobar primjer su bliske veze Kine s Iranom, u kontekstu potrošnje iranske nafte. Primjedbe visokog američkog zvaničnika koje navodi Horev moraju poslužiti kao signal upozorenja. Izrael mora unaprijediti svoju prometnu infrastrukturu i nema ništa loše u poboljšanju trgovinskih odnosa s Kinom. Međutim, postavlja se pitanje jesu li pri donošenju odluka uzeta u obzir sva relevantna pitanja i rizici, pita se kolumnista Haaretza.
