NA DANAŠNJI DAN UMRO JE BOSANSKI KRALJ TVRTKO I KOTROMANIĆ! Došao je na prijestolje kao petnaestogodišnji dječak i Bosnu učinio jednom od najpriznatijih država u ovom dijelu Evrope…

Ban i najslavniji bosanski kralj Stjepan Tvrtko I Kotromanić umro je na današnji dan prije 628 godina, 10. marta 1391. godine.

Bio je sin Vladislava Kotromanića i Jelene Šubić, a bosanski ban bio je od 1353. do 1377. godine. Krunisanje Tvrtka I obavljeno je u Milima kod Visokog. Nakon njegove smrti naslijedio ga je rođak Stjepan Dabiša.

Historičari za Kulina Bana kažu da je stvorio bosansku državu u pravom smislu i uveo je u Evropu, a Tvrtko I Kotromanić je taj koji je utvrdio, proširio i učinio Bosnu, sve do pada pod osmansku vladavinu 1463. godine, jednom od napriznatijih država u ovom dijelu Evrope u političkom, ekonomskom i kulturnom pogledu.

Na prijestolje je došao kao petnaestogodišnjak, ali je bez obzira na godine bio izuetno sposoban. Već kao mladić morao je ulagati ogromne napore da sačuva Bosnu od stranih vojski. U tadašnje vrijeme, jedan od najvećih neprijatelja bila Ugarska kraljevina koja je željela da se dokopa bosanskih rudnika. Tvrtko I dugo je uspješno odolijevao ugarskim napadima, pa je Ugarska slala istovremeno po dvije vojske na Bosnu, ali je vojska na čelu sa Tvrtkom I uspjevala da odoli napadima i odbrani Bosnu.

Nakon što je uspješno odolijevao napadima, Tvrtko I je shvatio da i sam mora poći u protivnapad, pa je krenuo u napad prema današnjoj Crnoj Gori i osvojio sve do Kotora. Zatim je krenuo prema Srbiji i osvojio današnji Sandžak kada se proglasio kraljem Srbije. Pohod na Crnu Goru okončao je osvajanjima teritorija sve do Kotora. Sagradio u Boki Kotorskoj tvrđavu Sv. Stjepan, a kasnije joj je promenio ime u Novi, današnji Herceg Novi. Kasnije je stvorio dobre odnose i sa Venecijom.

Njegova titula pokazuje osnov po kojem je postavio legitimno pravo na upražnjenu srpsku krunu: kralj Srbljem, Bosni, Pomorju, Humskoj zemlji, Donjim Krajem, Zapadnim Stranam, Usori i Podrinju. 

Nakon toga se Tvrtko I okrenuo osvajanjem hrvatskih teritorija gdje je napredovao sve do Novigrada, a pod njegovom vlašću su bili svi dalmatinski otoci i gradovi osim Zadra i Dubrovnika.

“Dugo nije bio ženjen, pa su mu svi evropski dvorovi nudili svoje princeze za ženu želeći da se na taj način orode sa bosanskom dinastijom Kotromanića”, govorio je o moći prvog bosanskog kralja prof. dr. Enver Imamović. Tvrtko I se 1374. godine oženio ugarskom princezom Dorotejom, kćerkom vidinskog bugarskog cara Sracimira.

Bosanska kraljevska dinastija bila je povezana i sa hrvatskom i sa srpskom dinastijom, a bosanka vojska zbog svoje snage učestvovala je i u Kosovskom boju.

Kada je sultan Murat napao Srbiju, tadašnji knez Lazar moli svoga kralja Tvrtka da mu pomogne. Tvrtko I je poslao vojsku na čelu sa vojvodom Vlatkom Vukovićem Kosačom koji je učestvovao u toj bici. Treba istaći da je samo bosanska vojska na lijevom krilu odnijela pobjedu nad Bajazitovom vojskom”, kazao je svojevremeno prof. dr. Enver Imamović.

Slikovni rezultat za tvrtkov zlatnik

Poslije bitke na Kosovu Tvrtko, kao pobjednik, pojačava pritisak na Dalmaciju, tako da su mu se 1390. godine pokorili gradovi Split, Trogir, Šibenik i ostrva Brač, Hvar i Korčula. U intitulaciji se nakon toga naziva kralj Raške, Bosne, Dalmacije, Hrvatske i Primorja.
 O ekonomskoj moći tadašnje bosanske kraljevine možda najbolje svjedoči zlatnik koji je kovao Tvrtko I, a koji je bio četiri puta veći od zlatnika osmanske imperije. Zlatnik je ima 24 karata, bio je širok četiri centimetra i težak 16 grama.

“Na jednoj strani je bio grb Kraljevstva bosanskog, sa šest ljiljana i kraj njega još dva ljiljana, a sa druge strane propeti lav, kao simbol moći bosanskog kraljevstva”, rekao je prof. dr. Imamović. Iako danas zvuči gotovo nevjerovatno, tadašnja bosanska država bila je jedna od ekonomski najmoćnijih evropskih zemalja, jer je raspolagala ogromnim rudnim nalazištima zlata, srebra, bakra, olova i željeza.

“U Evropi je u tadašnje vrijeme vladala žeđ za zlatom i srebrom koje se iz Bosne izvozilo u tonama. Dnevno je odlazilo po tristo konja u karavanu sa 100 kila na jednom tovaru po lukama gdje su ih čekali specijalni jedrenjaci koji su srebro vozili na Siciliju, Aleksandriju, Bejrut i Veneciju. Jedan zapis govori da je Tvrtko davao i po 16.000 dukata za jedan prsten što dovoljno govori o njegovom bogatstvu”, istakao je Imamović.

Za kraj je prof. dr. Imamović, govoreći o njegovom historijskom značaju rekao da je Tvrtko I Kotromanić naš otac i mati baš kao i Kulin Ban. “O tome se rijetko priča, ali treba govoriti o tome kakvi smo bili i kakvi možemo biti samo kad bi bili složni”, poručio je istaknuti historičar.

(Global CIR/Agencije)

Komentiraj