U APRILU JE BOSNA STALA! Trinaest godina od obaranja ‘aprilskog paketa’ ustavnih amandmana…

Paket ustavnih promjena iz aprila 2006. godine bio je posljednji reformski pokušaj preuređenja BiH, na koji su pristali gotovo svi ključni akteri u BiH.

Od ovog je prošlo 13 godina, a analitičari u BiH se slažu da je propašću ovog prijedloga propuštena prilika i da je danas nezamislivo da se sprovede i manji dio ustavnih reformi koje su bile predviđene tim sveobuhvatnim dokumentom.

Treba napomenuti da je nakon ovog dokumenta Ustav BiH nadograđen samo jednom, i to u dijelu da sporna pitanja u vezi s Brčko distriktom rješava Ustavni sud BiH, što je bilo dogovoreno između Milorada Dodika, predsjednika SNSD-a, Dragana Čovića, predsjednika HDZ BiH, i Sulejmana Tihića, tadašnjeg predsjednika SDA.

Šta je predviđao aprilski paket?

Podsjećanja radi, ustavnim amandmanima predviđeno je, između ostalog, uvođenje jednog predsjednika BiH i dva potpredsjednika, jačanje pravosuđa na državnom nivou uvođenjem vrhovnog suda, davanje dijela nadležnosti državi u oblasti poljoprivrede i lokalne uprave, te pune nadležnosti u dijelu međuentitetskog transporta.

Takođe, ojačala bi uloga državnog parlamenta, broj poslanika u predstavničkom domu bio bi povećan sa 42 na 87, a delegata u Domu naroda sa 15 na 21.

Predviđen je bio mehanizam po kojem bi nadležnosti prebačene s entiteta na BiH mogle biti vraćene samo u slučaju da dođe do jednoglasne saglasnosti u oba entiteta.

Važna odredba odnosila se i na integracije u EU uvođenjem pravila da bi sva pitanja bitna za evropski put bila odlučivana na nivou države. Iako je i aprilski paket predvidio uvođenje koordinacijskog mehanizma, koji je kasnije uspostavljen, ovaj prijedlog je predviđao da entiteti imaju manju ulogu u evropskim pitanjima, a kantoni uopšte nisu bili predviđeni da budu dio evropskog procesa.

“Državne institucije odgovorne su za pregovaranje, izradu, usvajanje te sprovođenje i funkcionisanje zakona potrebnih za ispunjavanje evropskih standarda, kao i političkih i ekonomskih uslova u vezi s evropskim integracijama. Država osigurava poštivanje principa, prioriteta i zahtjeva koje postavlja EU u fazama prije i nakon pristupanja EU. Država će zakonom uspostaviti potrebna tijela te preduzeti potrebne mjere i utvrditi potrebne procedure za ispunjavanje svih kriterijuma za pristupanje i članstvo u EU, što uključuje i potrebne mehanizme koordinacije i saradnje s organima vlasti na nižim nivoima”, navedeno je u amandmanu aprilskog paketa.

Aprilski paket propao je sa samo dva glasa manjka, a ključni krivci za njegovu propast su bili Stranka za BiH predvođena Harisom Silajdžićem i HDZ 1990, koji se zbog neslaganja u vezi s aprilskim paketom odvojio od matičnog HDZ-a. Veliku podršku Silajdžić je imao od tadašnjeg reis-ul-uleme Mustafe ef. Cerića, koji je čak na hutbi pozvao Silajdžića ‘da napiše Ustav BiH bez entiteta’, a glavna medijska podrška tom projektu pružana je iz ‘Avaza’ i od strane nekih poznatih tv lica.

Uz Silajdžića su tada stali i brojni intelektualci i dio bh. političara. Poznato je da je na krilima priče o ‘spašavanju države BiH’ Silajdžić te 2006. izabran za člana Predsjedništva BiH iz reda Bošnjačkog naroda. Njegovu predizbornu kampanju svesrdno je tada pomagala i aktuelna ambasadorica BiH u Kataru Bisera Turković, uz političare poput Mirnesa Ajanovića, Sejfudina Tokića…

Wikileaks o aprilskom paketu

Stranka za BiH i tada novoformirani HDZ 1990 oborili su aprilski paket ustavnih promjena 2006. godine predizbornim mahinacijama, potkupljivanjem i podmićivanjem, objavio je sajt WikiLeaks iz depeša koje je potpisao Douglas McElhaney, američki ambasador.

„Ove dvije partije su, radeći zajedno, vrlo vjerovatno kupile podršku time što su dale određene materijalne podsticaje, kako bi obezbijedile potrebna dva glasa kojima bi, uz svoje glasove, blokirale paket”, piše McElhaney.

Kao motive za ove dvije partije da odbiju aprilski paket McElheny navodi “Silajdžićevu neutaživu glad za vlašću” (Haris Silajdžić, predsjednik SBiH), te osvetu Bože Ljubića i Martina Raguža, glavnih zagovarača stvaranja novog HDZ-a, “autokrati” Draganu Čoviću, lideru HDZ BiH, za kojeg McElheney kaže da je 2005. godine na stranačkim izborima za predsjednika HDZ-a, “najvjerovatnije zahvaljujući izbornim manipulacijama”, pobijedio Božu Ljubića.

“Čovićeva odluka iz novembra 2005. godine da izbaci predsjedavajućeg Doma naroda BiH Martina Raguža iz stranke se očito pokazala kao loš potez”, piše McElheney.

On je pojasnio na koji način je došlo do potkupljivanja i obezbjeđivanja podrške za rušenje aprilskog paketa:

“Zlatko Hadžidedić, pomoćnik ministra civilnih poslova Safeta Halilovića iz SBiH, koordinisao je udružene napore SBiH, HDZ 1990 i različitih radikalnih elemenata. Hadžidedić je svoje napore i novac fokusirao na dobijanje dva dodatna glasa protiv paketa. Našao ih je, ne među Srbima, nego među Bošnjacima. Mnogi ovdje vjeruju da je barem jedan od dva bošnjačka glasa bukvalno kupljen i plaćen od strane SBiH. Oko 48 sati prije, ali i tokom debate, Mehmed Žilić, prebjeg iz SDA, činio se čovjekom spremnim da bude taj koji će glasati tako ako mu plate”, piše McElheney.

Drugi ključni element za pad paketa McElheney vidi u Katoličkoj crkvi i kardinalu Vinku Puljiću, za koje on kaže da su direktno uticali na formiranje HDZ 1990, okretanje protiv Čovića i na njihovo odbacivanje paketa. Za HDZ 1990 i SBiH kaže da su kroz podmićivanje i uz podršku Katoličke crkve vodili kampanju “spržene zemlje” da sruše amandmane i kupe veliku medijsku zastupljenost.

Generalni sekretar Biskupske konferencije u BiH Ivo Tomašević u izjavi za FTV demantirao je kasnije te navode.

“Bilo je nastojanja s obje strane da se pridobije naklonost kardinala ili biskupa, ali su se biskupi od toga distancirali i ni na koji način nisu na to uticali. Stav biskupa je vezan uz sadržaj onoga što je ponuđeno u aprilskom paketu, znači uz jednakopravnost sva tri naroda”, rekao je Tomašević.

Bilo kako bilo, obaranjem ‘Aprilskog paketa’ Ustavnih amandmana, Bošnjaci su izgubili dotadašnju podršku međunarodne zajednice, što se moglo osjetiti u godinama koje su uslijedile.

Pročitajte još:

(Global CIR/Agencije)

Objavljeno u:

Komentiraj