UGLEDNI INOZEMNI MEDIJI UDARILI PO VUČIĆU, SECIRALI NJEGOVE METODE: ‘Takvima nije mjesto u EU, barem ne danas, a možda ni sutra’

Povodom konferencije o Zapadnom Balkanu održane u Berlinu, a u čijem je središtu bilo pitanje problematičnih odnosa Srbije i Kosova, neki njemački mediji imali su vrlo oštre komentare i kritike na račun Srbije.

Deutsche Welle piše kako je, primjerice, novinar nedjeljnog izdanja Frankfurter Allgemeine Zeitung (FAZ) Michael Martens već u naslovu svoga komentara oštro oručio: “Srbiji nije mjesto u Europskoj uniji”. Pritom je podsjetio na primjere Bugarske i Rumunjske koje su 2007. godine primljene u članstvo EU iako za to nisu bile spremne.

‘Srbija nije pogodan kandidat za članstvo u EU’

“Već tada su postojale velike rezerve prema primanju te dvije zemlje. Politika i pravosuđe su bile korumpirane. A Bugarska je imala i veliki problem sa organiziranim kriminalom. Zato su obje ove nove članice bile stavljene pod nadzor. (…) To je bilo prije dvanaest godina. Taj nadzorni mehanizam je velikim dijelom bez učinka, ali on je još uvijek na snazi. I to sa dobrim razlogom”, napisao je Martens dodavši da ni sadašnja situacija na zapadnom Balkanu nije mnogo bolja.

“Loše je stanje kada je riječ o neovisnosti sudstva i medija, korupcija vladajućih često ostaje bez posljedica. Tu ni Berlin ni Pariz nemaju nikakvih iluzija. Ali ta regija ipak ne treba biti prepuštena sebi. Jer tu su i drugi, recimo Rusija (u Srbiji), Turska (u Bosni i Hercegovini) ili Kina (posvuda) koji se trude se pred vratima Unije stvoriti što veći utjecaj”, ustvrdio je novinar FAZ-a.

U svome komentaru on ističe da Srbija trenutno “nije pogodan kandidat ni za članstvo, ni za neko veće približavanje EU” te da to “dobrim dijelom ima veze i sa raspoloženju u samoj Srbiji”.

‘Većina Srba nezainteresirana ili odbojna prema EU’

“Većina stanovništva već godinama u anketama izražava svoju nezainteresiranost ili čak svoju odbojnost prema EU.”

Kao jedan od razloga tog razočarenja Martens ističe politiku EU prema Kosovu i priznanje te države. No, ima i drugih razloga.

“Dok Vučić tvrdi kako želi povesti svoju zemlju u EU, upravo mediji koji su mu potpuno odani u svakoj prilici huškaju protiv Europe, sustavno i svakodnevno. Primjeri za to su televizija Pink kojoj Vučić osobito rado daje intervjue i agresivni tabloid Informer. A oba medija su odlučujući elementi njegove vladavine. Kada se ne bavi blaćenjem Vučićevih protivnika, Informer najmanje jednom tjedno upozorava kako se sprema rat protiv Srbije. Taj tabloid uvjerava čitatelje da Vučić i ruski predsjednik Putin ne drže svoju zaštitničku ruku nad Srbijom, ona bi propala”, ističe komentator FAZ-a napominjuči kako Vučić urednika Informera naziva svojim osobnim prijateljem.

Nadalje, s obzirom na snažno prorusko i antizapadno raspoloženje u Srbiji, komentator FAZ-a pita se zašto bi EU u članstvo primila državu u kojoj se huškanje protiv Unije smatra instrumentom nužnim za osiguranje vlasti?

“Onaj tko želi primiti Srbiju u EU mora znati kako tako samo još jedna Mađarska ulazi u Uniju. Država u kojoj se sada huškanjem protiv EU mogu dobiti izbori. Takva članica samo bi oslabila EU. I zato takvoj Srbiji mjesto jest u Europi, ali ne i u Europskoj uniji. Barem ne danas. I ne sutra”, zaključuje FAZ.

Opasan koncept prekrajanja granica

I minhenski Süddeutsche Zeitung u tekstu pod naslovom “Eksplozivni eksperimenti” piše: “Tko granicu stavi u pitanje, potpaljuje fitilj pod balkansku bačvu baruta. On riskira, štoviše provocira izbijanje novih sukoba, od Bosne s njena tri naroda, do Sjeverne Makedonije gdje postoji jaka albanska manjina. Koncept promjene granica bi naknadno bila potvrda onim nacionalistima koji u ratovima devedesetih uz svu brutalnost nisu uspeli ostvariti cilj stvaranja nacionalno homogenih država. A osim toga bi se time izdala i temeljna europska ideja kako rješenje sukoba ne leži u razdvajanju nego upravo u većoj suradnji i da granice ne treba pomicati po etničkim principima, nego ih učiniti nepotrebnima.(…)”

Stoga isti list zaključuje kako “državama zapadnog Balkana treba pružiti uvjerljivu perspektivu ulaska u EU”

Die Welt, pak, u tekstu pod naslovom “Merkel brani svoje nasljeđe na Balkanu” piše kako “zabrinutost zbog najnestabilnije regije u Europi spada u konstante kancelarskog mandata Angele Merkel“.

“Ona je od početka vodila dosljednu politiku na Balkanu. (…) Kada je riječ o granicama, njoj je potreban jasan stav: ako se Emanuel Macron u Berlinu jasno izjasni za zadržavanje postojećeg stanja, onda neće samo Federica Mogherini prestati razmišljati o alternativi nego će  biti zakočena i dinamika prijedloga (o promjeni granica, op. ur.). Ali ako (francuski) predsjednik okoliša, to će biti novi vjetar u leđa zagovornicima razmjene područja – a Angela Merkel može strepiti za naslijeđe politike kancelarskog mandata na Balkanu”, zaključuje Die Welt.

(Global CIR/DW)

Komentarion this Post

  1. Iskrenost

    “Ali ta regija ipak ne treba biti prepuštena sebi. Jer tu su i drugi, recimo Rusija (u Srbiji), Turska (u Bosni i Hercegovini) ili Kina (posvuda) koji se trude pred vratima Unije stvoriti što veći utjecaj”
    Pa što ne kažete odmah šta je suština – “mi vas nećemo, ali vas ne damo ni Rusiji ni Kini, pa čak ni neposlušnoj Turskoj. Pobrinućemo se, ipak, za one koje ste za nas iškolovali, kao i za svu upotrebljivu radnu snagu. Čisto da pokažemo svoju humanost.” Hvala na iskrenosti!

    Reply
  2. Koncepti

    „Koncept promjene granica bi naknadno bila potvrda onim nacionalistima koji u ratovima devedesetih uz svu brutalnost nisu uspeli ostvariti cilj stvaranja nacionalno homogenih država.“ Ali je zato konceptom „podebljavanja“ postojećih granica, odnosno izmjenom karaktera istih, ostvaren cilj stvaranja nacionalno homogene hrvatske država i albanske paradržave na Kosovu. Toliko o EU i NATO standardima!

    Reply

Komentiraj