UOČI POČETKA SAMITA BRDO-BRIJUNI! Rasprava Džaferovića i Dodika o NATO-u u Tirani, sve posmatrao Vučić

U Albaniji se održava samit Procesa Brdo – Brijuni, hrvatsko-slovenske inicijative, osmišljene kako bi se ubrzalo približavanje zemalja zapadnog Balkana Evropskoj uniji, a na marginama ovog događaja, kratko su razgovarali predsjednik Srbije Aleksandar Vučić i članovi Predsjedništva Bosne i Hercegovine Milorad Dodik i Šefik Džaferović.

Vučić posmatrao raspravu Dodika i Džaferovića

Kamere N1 televizije su zabilježile raspravu Dodika i Džaferovića o formiranju vlasti na državnom nivou te sporenja u vezi s Godišnjim nacionalnim programom za NATO, dok se srbijanski predsjednik želio informisati u vezi s napretkom u pregovorima. 

 Na snimku se ne čuje najjasnije šta govore, ali u jednom trenutku Dodik kaže: “Sve smo se dogovorili, bukvalno… oni traže unaprijed da završimo oko NATO-a…”, pokazujući na Džaferovića. 

U tom trenutku, kako se može čuti, Džaferović objašnjava da se mora naći način da se ispoštuju zakoni u kontekstu usvajanje Godišnjeg nacionalnog plana. Objašnjava i kako to ne znači automatski članstvo u NATO-u.

U tom trenutku Dodik sliježe ramenima i govori: “Znači pridruživanje NATO-u…” Zatim Džaferović ponovo objašnjava, a Dodik insistira: “Aktiviranje MAP-a je pridruživanje NATO-u”.

-Pregovaramo naravno, ali ako nije važno šta ja mislim… – govori Dodik, dok mu Džaferović replicira: “Razgovaramo, naravno, važno je šta misliš…”

Džaferović: Saradnja BiH sa NATO savezom bi doprinijela miru i stabilnosti cijele regije

Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Šefik Džaferović obratio se na sastanku lidera procesa Brdo-Brijuni, koji je u uvodu svog obraćanja naglasio da od svog utemeljenja 2013. godine Brdo-Brijuni proces predstavlja važnu platformu za jačanje regionalnog dijaloga i saradnje, rješavanje otvorenih pitanja i promoviranje evropske budućnosti Zapadnog Balkana.

– Slovenija i Hrvatska, kao inicijatori ovog procesa, pokazale su snažnu posvećenost evropskoj perspektivi našeg regiona. Imajući u vidu unutarnje debate u Evropskoj uniji po pitanju proširenja, od izuzetne je važnosti imati zagovornike ideje proširenja među članicama Evropske unije. Zato moramo iskoristiti današnji sastanak da zajednički pošaljemo poruke od značaja za evropsku budućnost naše regije, i da tako pomognemo našim prijateljima u Evropskoj uniji koji zagovaraju proširenje – kazao je Džaferović.

Stanje u regionu je ocijenio zloženijim nego što je bilo prije šest godina, kada je Brdo-Brijuni proces pokrenut. Mnogo je, smatra Džaferović, više tenzija, političke nestabilnosti i sigurnosnih izazova.

– Značajne promjene na međunarodnom planu su se snažno reflektirale i na odnose unutar naše regiona. Mnogo toga se promijenilo od 2013. godine, ali neke stvari su ipak ostale iste – dodao je.

Džaferović smatra da procesi integracije u Evropsku uniju i NATO i dalje imaju ključni značaj u oblikovanju budućnosti našeg regiona te da predstavljaju najbolji okvir za realizaciju zajedničkih težnji za trajnu sigurnost, stabilnost i prosperitet.

– Regionalna saradnja, utemeljena na uzajamnom poštivanju, ravnopravnosti, povjerenju, zajedničkim vrijednostima i presjeku interesa, ostaje ključ za rješavanje brojnih izazova sa kojima se suočavamo i ostvarivanje napretka u procesu integracija u Evropsku uniju i NATO – poručio je Džaferović.

Iako u proteklih šest godina zemlje našeg regiona nisu u cijelosti ostvarile zacrtani napredak, procesi integracije u Evropsku uniju i NATO imali su, smatra član Predsjedništva BiH, značajan utjecaj na razvoj demokratije, vladavine prava i poštivanje ljudskih prava.

– Integracijski procesi dali su presudan doprinos i u rješavanju otvorenih bilateralnih pitanja između zemalja u našem regionu. Posebno značajne trenutke za sveukupne odnose u regionu predstavljaju pristupanje Crne Gore u NATO savez i potpisivanje Prespanskog sporazuma između Grčke i Sjeverne Makedonije, što je svima nama u regiji dalo novi optimizam. Ti iskoraci pokazali su da se, uz mehanizme dijaloga i saradnje i uz kredibilnu evropsku i euroatlantsku perspektivu, naš region može oduprijeti negativnim vanjskim utjecajima i uspješno rješavati višedecenijska otvorena pitanja i sporove – kazao je Džaferović.

Dodao je i da je BiH također napravila značajne iskorake u integracijskim procesima te je podsjetio da su u decembru prošle godine ministri vanjskih poslova država članica NATO saveza odobrili BiH dostavljanje prvog Godišnjeg nacionalnog programa u okviru NATO programa MAP.

– To je okvir za nastavak i unapređenje postojeće saradnje između BiH i NATO saveza, što bi predstavljalo značajan doprinos ne samo miru, sigurnosti i stabilnosti u BiH, već i u cijeloj regiji zapadnog Balkana. Sve države u našem regionu imaju snažnu saradnju sa NATO savezom, a većina njih je već ostvarila punopravno članstvo u toj organizaciji. BiH je ostvarila je napredak i u procesu integracije u Evropsku uniju. Dostavili smo odgovore na Upitnik Evropske komisije i sada očekujemo mišljenje Evropske komisije o našoj aplikaciji za članstvo, a zatim i odluku Evropskog vijeća o dodjeli kandidatskog statusa. BiH očekuju brojne reforme u okviru procesa pristupanja Evropskoj uniji. Jedan dio tih reformi smo već poduzeli, posebno u periodu od 2015. godine. Odlučni smo da nastavimo sa provođenjem svih ostalih reformi koje su neophodne da bismo ispunili kriterije za pristupanje iz Kopenhagena i Madrida, odnosno da bismo naš sistem uskladili sa vrijednostima, pravilima i standardima Evropske unije – poručio je član Predsjedništva BiH.

Pozitivno mišljenje Evropske komisije o zahtjevu BiH za članstvo i odluka Evropskog vijeća o dodjeli kandidatskog statusa bi, smatra on, dali snažan poticaj za ubrzanje provođenja svih neophodnih reformi i ostvarenju još većeg i bržeg napretka u procesu pristupanja.

– Sa punom sviješću o debatama unutar Evropske unije o pitanju proširenja, želim naglasiti suštinski značaj kredibilne evropske perspektive za Zapadni Balkan. Integracija Zapadnog Balkana u Evropsku uniju ima nezamjenjiv značaj za sveukupnu evropsku sigurnost i stabilnost, te donosi obostranu korist, kako za zapadni Balkan tako i za Evropsku uniju – izjavio je Džaferović.

Džaferović je ocijenio da je migrantska kriza pokazala međuovisnost različitih regija, a posebno vezu Evropske unije i Zapadnog Balkana kao njenog neposrednog susjedstva.

– Unutar Evropske unije postoji snažan konsenzus kada je u pitanju zaštita vanjskih granica i borba protiv nelegalnih migracija. Važno je naglasiti da nema uspješne zaštite vanjskih granica i kontrole migracija bez stabilnosti i sigurnosti na Zapadnom Balkanu i bez njegove kredibilne evropske perspektive – poručio je član Predsjedništva BiH.

Podsjetio je Džaferović da će Evropsko vijeće uskoro usvojiti Stratešku agendu Evropske unije za period 2019-2024.

– Tom agendom bit će utvrđen red prioriteta koji će predstavljati okvir evropske politike u idućih pet godina. Od izuzetne je važnosti da u toj agendi budu date jasne i nedvosmislene odrednice za kredibilnu perspektivu integracije zemalja zapadnog Balkana u Evropsku uniju. Proces integracije u Evropsku uniju se pokazao kao najučinkovitiji mehanizam transformacije naših država, društava i ekonomija u moderne demokratske države, u društva evropskih vrijednosti i u konkurentne tržišne ekonomije, a samim time i za postizanje trajne stabilnosti, sigurnosti i ukupnog društveno-ekonomskog razvoja. Zato moramo održati zamah u procesu integracije našeg regiona u Evropsku uniju. Na nama je da preuzmemo odgovornost, i da konkretnim reformskim potezima u našim zemaljama, kao i kroz veću regionalnu saradnju i uvezivanje, pošaljemo najbolju poruku Evropskoj uniji u korist proširenja – zaključio je Džaferović.

Inzko je ikebana, ne može smjenjivati, služi za prepadanje

Predsjedavajući Predsjedništva BiH Milorad Dodik izjavio je danas da će Republika Srpska pratiti Srbiju kada je riječ o Kosovu, kao i da ne podržava da “visoki predstavnik smjenjuje bilo koga i da ta praksa u Republici Srpskoj neće proći”.

Dodik je rekao novinarima u Tirani, povodom ohrabrenja koje je visoki predstavnik Valentin Incko (Inzko) dobio od ambasadora nekih zemalja u Vijeću sigurnosti UN-a da koristi bonska ovlaštenja, da to ne znači ništa.

– Njega ohrabruju i ranije su ga ohrabrivali, to ne znači ništa. Valentin Incko ne može smijeniti, to je prošlo vrijeme. Kakvo smjenjivanje? Šta ako smijeni, ako mi kažemo da ne dolazi u obzir, šta će onda, koga da smijeni? – upitao je Dodik.

On je istakao da, na kraju krajeva, to nije bila odluka Vijeća sigurnosti UN-a.

– Nema odluke Vijeća i to su posljednji pokušaji ovih koji su špekulirali ili pokušali da naprave sistem koji su oni zamislili u BiH i sada ga uporno brane, pa i silom. To je slična priča kao kada nam govore kako treba zabraniti negiranje navodnog genocida u Srebrenici – istakao je Dodik.

On je upitao, ako se to desilo, zašto se brani na taj način. Istakao je da su “mogli sada smijeniti neke ljude koji tamo (u Sarajevu) drže šest mjeseci vlast – i neće”.

– Ja ne podržavam bilo koga da smjenjuje i u Republici Srpskoj ta praksa neće proći. Da bi neko bio relevantan u smislu odluke da neko bude smijenjen, mora se objaviti u Službenom glasniku Republike Srpske da je Milorad Dodik ili neko smijenjen. A šta ako mi ne objavimo tu vrstu priče, šta je onda donio? To smo ga naučili već ima 10 godina da ne smije ništa uraditi. Neka proba – istakao je Dodik.

(Global CIR/N1/Agencije)

Komentiraj