JOŠ JEDAN KORAK PREMA ZAJEDNIČKOJ VOJSCI EU! Europska komisija odbrambene snage država članica oslobodila plaćanja poreza čime su dobile jednak tretman kao i NATO

Europska je komisija prije nekoliko sedmica usvojila prijedlog za oslobađanje oružanih snaga od poreza na dodanu vrijednost (PDV) i trošarina kada se te snage nalaze izvan svoje države članice i sudjeluju u europskim odbrambenim naporima, stoji u službenom priopćenju. Taj prijedlog bi, stoga, trebao osigurati jednak tretman odbrambenih napora u okviru NATO-a i EU kada je riječ o PDV-u i trošarinama.

Prema novim pravilima, oružane snage koje sudjeluju u odbrani izvan vlastite države članice ne bi plaćale porez ili trošarinu drugim državama članicama kada sudjeluju u NATO-vim odbrambenim naporima ili aktivnostima odbrane u okviru Zajedničke sigurnosne i odbrambene politike (ZSOP).

Inicijativa usklađivanja neizravnih poreza za odbranu potvrđuje sve veću važnost ZSOP-a i vojne mobilnosti koji zahtijevaju zalihe poput materijala za obuku, smještaja, prehrane i goriva.Pretplatite se na newsletter portala Euractiv.hr i prvi saznajte novosti iz Europske unije. 

Nadalje, o ovom prijedlogu mora odlučiti Europski parlament koji ima pravo nadzirati ZSOP, a istovremeno ima ovlasti nad proračunom za tu politiku.

Kratka povijest zajedničke odbrane

Zajednička vanjska i sigurnosna politika Europske unije utemeljena je kroz dokument poznat kao Ugovor iz Maastichta koji je stupio na snagu 1. siječnja 1992. godine.

Lisabonski ugovor iz 2009. predstavio je veliki korak u stvaranju Zajedničke sigurnosne politike jer je omogućio državama članicama suradnju u vojne svrhe kroz okvir jedinstvene ‘stalne strukturne suradnje (PESCO). Njime je uspostavljena Služba za europske vanjske poslove (EEAS), koja pomaže visokom predstavniku EU za vanjsku i sigurnosnu politiku u svim obvezama.

Također, tim se ugovorom oformila funkcija visokog predstavnika EU za vanjsku i sigurnosnu politiku, sa zadaćom da Europskom vijeću pomogne pri formuliranju i provedbi ključnih strateških odluka. Trenutno tu funkciju obnaša Federica Mogherini.

Današnjem prijedlogu prethodila je odluka Europskog vijeća donesena u ožujku 2017. godine, kada je u prvi plan stavljenoo osnivanje Službe za vojno planiranje i provođenje (MPCC), nove strukture za poboljšanje kapaciteta EU-a za neometano reagiranje kada je riječ o planiranju i provedbi neizvršnih vojnih misija.

Također, Komisija je 7. lipnja 2017. godine predstavila komunikaciju naziva ‘Pokretanje Europskog fonda za odbranu’ u kojoj predlaže izravne potpore država članica EU-a za  istraživanje, sufinanciranje razvoja i potporu za nabavu odbrambenih proizvoda. Potpora industriji izražena je i kroz nacrt uredbe o Europskom programu industrijskog razvoja u području odbrane.

Vijeće je 11. prosinca 2017. donijelo odluku o uspostavi PESCO-a, zajedno s popisom 25 država sudionica. Države članice su 6. ožujka 2018. donijele Odluku Vijeća o popisu 17 projekata PESCO-a koji obuhvaćaju područja poput osposobljavanja, razvoja kapaciteta i operativne spremnosti u području odbrane.

U dugogodišnjem razvoju odbrambene politike Europske unije sljedeći korak o kojem vodeći lideri Europske unije poput njemačke kancelarke Angele Merkel ili francuskog predsjednika Emmanuela Macrona već duboko raspravljaju je formiranje zajedničke europske vojske. Ideja europske vojske koja će se suprotstaviti NATO-u već je izazvala brojne kontroverze i kritike, no ona će zacijelo biti dio budućih rasprava novog saziva Parlamenta.

(Global CIR/Agencije)

Objavljeno u:

Komentiraj