NAPETO U PEKINGU! Pojačane mjere sigurnosti na 30. godišnjicu krvavog gušenja studentskih protesta

Turisti su u utorak šetali središnjim pekinškim Trgom nebeskog mira (Tiananmen) na kojemu su pojačane mjere sigurnosti a najveći dio posjetitelja s kojima je razgovarala britanska agencija Reuters kazao je kako ili nisu svjesni da je danas 30. obljetnica krvavog gušenja studentskih prosvjeda ili nisu o tome željeli razgovarati.

Kineske su vlasti poslale tenkove na Tiananmen kako bi ugušile prodemokratske prosvjede 4. lipnja 1989. i nikad nisu objavile koliko je točno ljudi ubijeno toga dana. Organizacije za zaštitu ljudskih prava procjenjuju da je toga dana na Trgu nebeskog mira život izgubilo između nekoliko stotina i nekoliko tisuća ljudi.

Turist star 30-ak godina koji je kazao da se preziva Zhang rekao je da nema pojma o obljetnici. “Nikad za to nisam čuo. Nisam toga svjestan”, odgovorio je.

Starija žena koja je fugirala obližnju zgradu pokraj južnog ulaza na trg rekla je: “To je danas? Zaboravila sam”. Brzo je mahanjem ruku otjerala Reutersova novinara kad su se pripadnici snaga sigurnosti počeli približavati. Njezin kolega, mlađi muškarac, rekao je da nikad nije čuo za događaje koji su se zbili u proljeće i ljeto 1989.

O obljetnici gušenja prosvjeda u Kini se ne govori otvoreno i vlasti je neće obilježiti a cenzura je pojačana u danima prije obljetnice te su onemogućene otvorene rasprave o nasilju. Peking je žestoko cenzurirao i online raspravu o prosvjedima, uključujući i suptilnije reference poput postavljanja svijeća ili kombinacija brojeva koji se odnose na datum krvavog gušenja.

Gušenje studentskih prosvjeda ostaje predmet spora Kine i mnogih zapadnih zemalja koje su zatražile od kineskog vodstva da odgovaraju zbog toga što su naredile Narodnooslobodilačkoj vojsci da puca na vlastiti narod.

Mjere sigurnosti na i oko Trga nebeskog mira snažne su i nema nikakvih znakova prosvjeda ili sjećanja.

Stotine policajaca u uniformama i civilu patrolirale su trgom i okolnim ulicama, provjeravale osobne isprave i pregledavale vozila. Tisuće posljetitelja bilo je u redovima za sigurnosne preglede za ulazak na trg a mnogi sa zastavicama koje označavaju turističke grupe.

‘Umrli nizašto’

Muškarac star 67 godina, koji se predstavio prezimenom Li, rekao je kako se jasno sjeća te noći.

“Vraćao sam se kući s posla. Po aveniji Čangan ležala su izgorjela vozila. Narodnooslobodilačka vojska ubila je mnoge. To je bilo krvoproliće”, rekao je Li koji je sjedio na klupi udaljenoj desetak minuta hoda od trga.

Upitan misli li da bi vlasti trebale objaviti punu informaciju o tom nasilju odgovorio je: “Koji je smisao? Ti su studenti umrli nizašto”.

Skupine za ljudska prava kažu da su vlasti ‘pokupile’ disidente uoči obljetnice. Prema organizaciji Amnesty International policija je pritvorila, stavila u kućni pritvor ili zaprijetila desecima aktivista u proteklih nekoliko tjedana.

Vlada je ograničila i kretnje Majki Tiananmena, skupine žena čija su djeca ubijena 1989., a neke od njih su stavljene i u kućni pritvor, tvrde organizacije za ljudska prava.

Studenti su 1989. , među ostalim, zahtijevali slobodu medija i slobodu govora, objavu imovine dužnosnika i slobodu prosvjedovanja. Vođe prosvjeda u egzilu kažu da su ti ciljevi danas udaljeniji nego ikad prije zbog toga što su vlasti proteklih desetak godina gušile građansko društvo hranjeno godinama ekonomskog razvoja.

Cenzori na kineskom internetu kažu da su sredstva za otkrivanje i blokiranje sadržaja vezanih za krvavo gušenje studentskog pokreta 1989. postala nevjerojatno precizna potpomognuta računalnim programima koji sami uče te mogu prepoznavati glasove i lica.

Kineski ministar obrane Wei Fenghe u nedjelju je na sigurnosnom forumu u Singapuru rekao kako je obračun sa studentima bio “ispravna odluka” podsjećajući na stabilnost Kine nakon toga.

SAD pozvao na oslobađanje svih političkih zatvorenika

Američki državni tajnik Mike Pompeo pozvao je Peking u ponedjeljak da obilježi stradanja puštanjem na slobodu svih onih zatvorenih u Kini zbog borbe za ljudska prava.

“Takav bi korak počeo pokazivati spremnost Komunističke partije da poštuje ljudska prava i temeljne slobode”, rekao je Pompeo.

Američko ministarstvo vanjskih poslova u ponedjeljak je pozvalo Kinu da objavi potpune inofrmacije o ljudima koji su nestali ili su ubijeni u krvavim događajima. U priopćenju State Departmenta navodi se da bi takav potez “pružio utjehu mnogim žrtvama toga mračnog razdoblja povijesti”.

“Događaji od prije 30 godina uznemiruju našu savjest i savjest ljudi širom svijeta koji cijene slobode”, navodi se u priopćenju kojim se odaje počast hrabrosti prosvjednika koji su se usprotivili komunističkom režimu sve dok vodstvo toga režima nije na njih poslalo tenkove.

Kina je priopćenje odbacila kao arogantno i uvredljivo.

Tajvan, Hong Kong i Makao prisjetit će se žrtava

Na Tajvanu, otoku koji ima samoupravu i demokratski poredak, i koji Kina smatra dijelom vlastita teritorija vlasti su u ponedjeljak pozvale Peking da se iskreno pokaje za gušenje studentskih prosvjeda.

U Hong Kongu i Makau, dvije bivše europske kolonije, vraćene Kini 1997. i 1999. godine, prisjetit će se tog masakra.

Hong Kong, autonomna regija, održava bdijenje uz svijeće od 1990. godine, a ove godine se na njemu očekuju deseci tisuća ljudi.

Richard Tsoi, potpredsjednik hongkonškog Saveza za podršku demokratskim pokretima u Kini, organizatora tog događaja, ističe kako se mnogi stanovnici tog grada sjećaju kako su gledali prijenos prosvjeda na televiziji.

“Mislim da među stanovnicima Hong Konga prevladava mišljenje da definitivno imamo odgovornost nastaviti s pokretom”, smatra Tsoi.

“U Hong Kongu i dalje imamo slobodu i zato trebamo izraziti naše osjećaje”, zaključuje

(Global CIR/Agencije)

Objavljeno u:

Komentiraj