Željko Komšić i Šefik Džaferović, predsjedavajući i član Predsjedništva Bosne i Hercegovine su povodu Dana nezavisnosti BiH, položili cvijeće na Mezarju Kovači, Spomen-obilježju Vječna vatra, Spomen-obilježju ubijenoj djeci opkoljenog Sarajeva 1992. – 1995., Spomen-obilježju ubijenim policajcima u Velikom parku te Spomen-parku Vraca.
Povodom Dana nezavisnosti počast ubijenim građanima Sarajeva i poginulim borcima odali su i Bakir Izetbegović, član Kolegija Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovne, Sifet Podžić, ministar odbrane BiH, predstavnici Oružanih snaga BiH na čelu sa načelnikom Zajedničkog štaba general-pukovnikom Senadom Mašovićem, predstavnici Vlade i Parlamenta Federacije, predstavnici Kantona Sarajevo, premijer Edin Forto i predsjedavajući Skupštine Mirza Čelik, predstavnici boračkih udružena te drugi.
– Građani BiH su kazali ‘da’ slobodi i ‘ne’ jarmu i ropstvu. Prijetio je nestanak i uništenje BiH, ili ropstvo BiH. Građani su to prepoznali i s tako velikim procentom odredili budućnost naše domovine. Građani BiH su glasali za cjelovitu, demokratsku BiH, državu ravnopravnih naroda i građana na cijelom njenom teritoriju. Mi se i danas borimo za cjelovitu i demokratsku BiH i za ravnopravnost svih ljudi u BiH, bez obzira gdje živjeli – rekao je Džaferović novinarima danas.
Dodao je kako generacija koja je ostvarila nezavisnost BiH, uradila epohalnu stvar.
– Danas se sjećamo te generacije na čelu s rahmetli predsjednikom Alijom Izetbegovićem – rekao je Džaferović.
Podsjetio je kako je nakon proglašenja nezavisnosti uslijedila agresija na BiH i časna i ponosna odbrana BiH od agresije.
– Vrijednosti 1. marta, vladavina prava i demokratija, ravnopravnost su vrijednosti za koje se i danas zalažemo i borimo. I izborit ćemo se. Naš konačan cilj je perspektivna BiH, funkcionalna država BiH, država u kojoj su svi ljudi ravnopravni, cjelovita, jedinstvena članica Evropske unije (EU) i NATO saveza. To su naši ciljevi i mi ćemo ih, ako Bog da, realizirati, bez obzira što u BiH i danas postoje snage i sile koje bi imale neke druge planove s BiH. Nisu uspjeli onda kada je BiH bilo najteže, neće uspjeti ni sada. Mi se na putu borbe za cjelovitu i demokratsku BiH, državu ravnopravnih naroda nikada nećemo umoriti – poručio je Džaferović.
Upitan i za odlazak mladih ljudi iz BiH, Džaferović je rekao kako ljudi iz BiH odlaze zato što nema dovoljno posla, ali da to nije jedini razlog.
– Odlaze i čitave porodice koje imaju zaposlenje, zato što nemaju povjerenja u sistem. Destruktivne snage moraju da znaju, osim što im neće uspjeti njihova politika da je direktna posljedica i šteta te politike ovo o čemu vi govorite – odlazak ljudi iz BiH zbog nepovjerenja u sistem. Mi trebamo da izgradimo povjerenje u sistem, zato je vrlo važno šta govore političari, šta rade političari, sve polazi od riječi, a kasnije idu djela. Neka dobro paze kakve izjave daju, neka ne remete političku atmosferu i klimu u BiH, neka budu konstruktivni, neka prestanu s blokadom rada institucija, da radimo ovaj posao, obavljamo reforme na evropskom i NATO putu, jačamo ekonomiju, uspostavljamo sistem u koji će ljudi vjerovati i onda će biti mnogo manje onih koji će odlaziti iz BiH – rekao je Džaferović.
Dodao je i kako, kada je u pitanju odlazak ljudi, nisu tačne brojke o broju mladih koji su otišli iz BiH i generalno broju ljudi.
– Mnogo su manje stvarne brojke. Ali, percepcija je takva da ljudi iz BiH masovno. Mi trebamo da uradimo sve da ta percepcija bude, prije svega, primjerena stvarnom stanju, a posebno trebamo da uradimo da stvarno stanje bude takvo da što je moguće manji broj ljudi odlazi iz naše zemlje – rekao je Džaferović.
Večeras će u Vijećnici, u Sarajevu biti održana i svečana akademija, kojoj bi trebao prisustvovati Džaferović. Svečanu akademiju organizuju Kanton Sarajevo, Grad Sarajevo, sve općine KS, te Forum parlamentaraca BiH 1990.
Od održavanja referenduma za nezavisnost Bosne i Hercegovine na kojem je od 64 posto građana koji su se odazvali glasanju, 99,44 posto glasalo za nezavisnost prošlo je 28 godina.
Referendumsko pitanje je glasilo: “Jeste li za suverenu i nezavisnu Bosnu i Hercegovinu, državu ravnopravnih građana, naroda BiH – Muslimana, Srba, Hrvata i pripadnika drugih naroda koji u njoj žive?”.
Referendum o nezavisnosti, održan 29. februara i 1. marta 1992. godine, značio je potvrdu opredjeljenja većine građana prema budućnosti BiH, ali je bio i uvod u troipolgodišnji krvavi rat, agresiju na BiH koja je odnijela više od stotinu hiljada žrtava, dok je više od milion građana Bosne i Hercegovine protjerano s ognjišta.
