TRAGOM PODATAKA AMERIČKE KONTRAOBAVJEŠTAJNE SLUŽBE: Zašto Rusija, Kina i Iran nikako ne žele reizbor predsjednika Donalda Trampa?!

Visoki dužnosnik američke kontraobavještajne službe u petak je upozorio da će Rusija, Kina i Iran pokušati utjecati na predsjedničke izbore u SAD-u, pri čemu su te zemlje već angažirane na raznim poljima utjecaja na biračko tijelo.

TRAMP-POBJEDA

U neuobičajenoj javnoj objavi direktor Nacionalnog kontraobavještajnog i sigurnosnog centra Willian Evanina poručio je da te zemlje koriste online dezinformacije i druge načine u pokušaju utjecanja na glasače, izazivanja nereda i potkopavanja povjerenja američkih glasača u demokratski proces. Protivnici izvana također bi se mogli pokušati umiješati u američki izborni sustav, pokušavajući sabotirati proces glasanja, krasti izborne podatke ili dovoditi u pitanje valjanost izbornih rezultata, upozorava Evanina.

Po njegovim riječima, Kina priželjkuje da predsjendik Tramp ne osvoji drugi predsjednički mandat jer ga Peking smatra previše nepredvidljivim. Kako je rekao, Kina pojačava napore da utječe na američku politiku uoči izbora u novembru kako bi pokušala utjecati na smjer američke politike te pritišće američke političare koje smatra protukineskima. Za razloge kineske panike ne treba ići toliko daleko, dovoljno je samo obratiti pažnju na trgovinski rat koji SAD vode sa Pekingom i masu sankcija koje je protiv kineskih zvaničnika odobrio predsjednik Donald Tramp.

Evanina ističe da Iran vjerovatno koristi online taktike poput širenja dezinformacija kako bi diskreditirao američke institucije i predsjednika Trumpa te izazvao nezadovoljstvo kod američkih glasača. “Motivacija Teherana da poduzima takve aktivnosti djelomično je potaknuta percepcijom da bi reizbor predsjednika Trampa rezultirao nastavkom američkog pritiska na Iran u nastojanju da izazove promjenu režima”, tvrdi Evanina. Također, dodatni motiv Teherana jeste nada da bi eventualnom pobjedom demokratskog kandidata porasle mogućnosti da se ponovo aktivira nuklearni sporazum svjetskih sila sa Iranom, što bi Teheranu omogućilo da se barem djelomično osolobodi sankcija koje mu je ponovo uveo Washington nakon ulaska u Bijelu kuću.

Međutim, Evaninov izvještaj dosta je konfuzan kada se radi o utjecaju Rusije na američke izbore, jer navodno Rusija pokušava potkopati Trampovog protukandidata Joea Bidena. Pogrešnu postavku ovakvih tvrdnji lahko je dokazati na nekoliko ključnih primjera Trampove politike i strategije koja bukvalno topi Putinovu moć. Ne zaboravimo da je Vladimir Putin najslavnije trenutke doživio za vrijeme demokratskih administracija u Bijeloj kući, posebno dok je potpredsjednik SAD-a bio Joe Biden, a predsjednik Barak Obama. Tada je pokrenuto i neslavno završeno tzv. ‘arapsko proljeće’, koje je umjesto demokratizacije Bliskog istoka dovelo do povećanja ruskog utjecaja na Bliskom istoku, a sve na osnovu zamisli ruskih geostratega generala Nikolaja Klokotova i Aleksandra Dugina, koji su ‘politički islam’ vidjeli kao šansu za ponovni prodor Rusije u arapski i šire muslimanski svijet.

Ono što je posebno zabrinjavajuće, jeste da Evanin prešućuje krah koji je doživjela navodna istraga o Trampovom dosluhu sa Rusima, rezultirajući saznanjima da se radilo o namještaljci američkog obavještajnog sektora koju su organizirali ljudi koje je na čelne pozicije dovela Obamina administracija. Situacija je postala gora kada se saznalo da je kampanja Hillary Clinton koristila izvore ruskih obavještajnih službi za diskreditaciju svoga tadašnje protukandidata Donalda Trampa, te da je njen izborni štab bio na vezi sa ruskim obavještajnim službama.

Evo nekoliko razloga zbog kojih Putin priželjkuje Trampov poraz.

Zašto Rusija priželjkuje Trampov poraz?

  1. Udar na ruske ekonomske interese

Mnogo je razloga zašto Rusija priželjkuje Trampov poraz na ovogodišnjim izborima. Prije svega to se tiče ugroženih ruskih ekonomskih interesa. Suština političke moći Rusije krije se u tome da u svakom trenutku može ucjenjivati najbogatije svjetsko tržište, Europu, stopiranjem izvoza energenata od kojih EU zavisi. Prema tome, ukidanje ruskog energetskog monopola u EU , spasonosna je taktika za Europu, ali pogubna za ruske interse. Na tome je jedino ozbiljno radio američki predsjednik Donald Tramp, tako što je uveo ozbiljne ekonomske sankcije kompanijama involviranim u izgradnju gasovoda Sjeverni tok 2, čime je blokirao njegov završetak.

Odgovarajući na pitanja novinara u aprilu 2020. godine, američki predsjednik je naglasio kako je njegova zasluga što se Iran i Sjeverna Koreja ne žele više ‘petljati sa SAD-om’, a posebno je naglasio svoj oštar stav prema Rusiji, koji mu je na kraju donio i naftni ugovor sa Moskvom i Rijadom, odnosno OPEC-om o smanjenju proizvodnje nafte.

“Niko nije bio grublji prema Putinu od mene i on to najbolje zna. Pogledajte samo kakve sam sankcije nametnuo njihovom gasovodu prema Europi (Sjeverni tok 2). Niko čak nije ni znao za njega, dok ga ja nisam otkrio. I sad svi govore o njemu“, izjavio je predsjednik Tramp.“ To je naravno užasno pogodilo i Njemačku”, kazao je američki predsjednik.

Ruski predsjednik Vladimir Putin rekao je 12. januara 2020. da se nada da će gasovod Sjeverni tok 2 biti dovršen najkasnije početkom 2021. unatoč američkim sankcijama. “Nadam se da će do kraja godine, a najkasnije u prvom tromjesečju iduće godine radovi biti gotovi i plinovod će se pustiti u rad”, rekao je na zajedničkoj konferenciji za novinare u Moskvi s njemačkom kancelarkom Angelom Merkel. Takav vremenski plan znači jednogodišnje kašnjenje. I Merkel je potvrdila podršku projektu i još jednom kritizirala američke sankcije. “Mislim da je moguće dovršiti Sjeverni tok 2 unatoč sankcijama, (ruski) predsjednik je objavio vremenski plan, postoji stanovito kašnjenje, ali se može dovršiti. Mislimo da (američke) ekstrateritorijalne sankcije nisu primjerene i zato i dalje podržavamo taj projekt”, dodala je. Smještanje početka rada Sjevernog toka 2 nakon američkih izbora, jasan je pokazatelj da lideri Rusije i Njemačke ne očekuju da se gasovod može pustiti u rad za vrijeme Trampove administracije. Također, takvim izjavama se onda automatski implicira da oni ne žele ponovni izbor Donalda Trampa, ako hoće da završe projekat ruske energetske kolonizacije Europe..

Sa druge strane, Rusija ima i dodatne razloge da radi protiv predsjednika Trampa. Ovdje prije svega mislimo na zamah američke naftne industrije, gdje su SAD neposredno prije pandemije koronavirusa, koja je usput rečeno počela nakon što su uvedene američke sankcije gasovodu Sjeverni tok 2, bilježile rekordnu proizvodnju nafte i prvi put nakon više od 40 godina postali njeni izvoznici.  Prema prognozama Međunarodne energetske agencije iz marta 2019. godine, SAD su u izvozu nafte trebale preteći Rusiju i približiti se vodećem svjetskom izvozniku – Saudijskoj Arabiji, pritom donoseći veću raznolikost u opskrbi. Podsjećamo, SAD su i danas najveći proizvođač nafte i plina na svijetu, ali nisu najveći izvoznici ovih energenata, što Trampova administracija želi postići.

Još u maju 2018. godine, predsjednik Tramp je tvrdio da je ruska vlada 2016. godine preferirala Hillary Clinton kao predsjednicu jer se ona ne bi usprotivila ruskoj energetskoj industriji. “Reći ću vam ovo o Rusiji: da su imali nešto o meni, to bi davno izašlo, vjerovatno davno prije nego što sam pobijedio jer bi im to bilo puno bolje”, rekao je Tramp u svom prvom intervjuu na kraju istrage Roberta Muellera o navodnom ruskom miješanju u američke predsjedničke izbore. “Nadam se da ćemo se dobro slagati s njima, ali bilo bi im mnogo bolje s Hillary Clinton kao predsjednikom”, nastavio je. „Što se tiče energije, u smislu nafte i plina. Pogledajte šta radimo u energetskom sektoru, to je nevjerovatno za našu zemlju. To je ogromna konkurencija za Rusiju. Hillary vam ne bi dopustila bušenje: ne bi bilo nafte, ne bi bilo plina, ne bi bilo ničega u čemu bi se mogli natjecati“, rekao je tada Tramp.

Dakle, dovoljno razloga da Trampov reizbor ne žele svi oni u svijetu koji žive od izvoza nafte i plina, ali i oni koji se bave njegovom distribucijom.

2. Jačanje NATO-a

Istina je da je došlo do velikih potresa unutar najmoćnije vojne alijanse na svijetu, za koje su prije svega odgovorni britanska odluka o Brexitu te ulazak Trampa u Bijelu kuću, ali malo je ko značajnije analizirao stvarne efekte tih potresa i ono što su izazvali.

NATO je snažniji i agilniji nego što je to bio mnogo godina ranije, poručio je u Washingtonu generalni sekretar Alijanse Jens Stoltenberg poslije nedavnog susreta s predsjednikom SAD-a Donaldom Trampom u Bijeloj kući. Rekao je novinarima da Alijansa ima najveća pojačanja u kolektivnoj odbrani od kraja Hladnog rata i da su prvi put u historiji NATO-a borbene trupe raspoređene na istočnom krilu – u baltičkim zemljama i u Poljskoj. „Utrostručili smo obim snaga za brzo reagovanje, modernizovali komandnu strukturu i europski saveznici i Kanada sada ulažu više u odbranu i kupuju modernu opremu”, rekao je Stoltenberg u odgovoru na pitanje novinara da prokomentariše nedavnu izjavu francuskog predsednika Emmanuela Macrona da je NATO na samrti. „Članice sada više ulažu i do kraja naredne godine će biti izdvojeno dodatnih više od 100 milijardi dolara za odbranu širom Evrope i Kanade. To pokazuje da jasna poruka predsjednika Trampa ima stvaran uticaj i to NATO čini snažnijim”, rekao je generalni sekretar Alijanse.

Stoltenberg je dodao da je NATO više puta pokazao da je, uprkos unutrašnjim razlikama, ujedinjen oko ključnog zadatka, a to je da članice štite i brane jedna drugu, na osnovu principa – jedan za sve i svi za jednog. „Bilo koji pokušaj distanciranja Evrope od Sjeverne Amerike oslabit će transatlantske veze i širu Evropu i zbog toga moramo da budemo ujedinjeni, jer je to način da se pobrinemo da su naše zemlje i narodi bezbjedni”, poručio je generalni sekretar NATO-a.

3. Pobijeđen terorizam, Putin izgubio dodijeljenu ulogu

Ako su neprijatelji SAD-a bili Sjeverna Koreja, Al-Kaida, DAIŠ, Iran, Kina i Rusija, onda se može reći da je predsjednik Tramp uradio odličan posao za sigurnost svoje zemlje. Otoplio je odnose sa Sjevernom Korejom, čiji je lider potpisao da se odriče nuklearnog oružja.

Pod Trampovom komandom likvidirani su brojni lideri terorističkih organizacija, među kojima i komandant DAIŠ-a Abu Bakr al-Baghdadi i lider Al-Kaide na Arabijskom poluotoku, Qassim al-Rimi. Tramp je Iranu vratio snakcije, suspendovao ‘nuklearni ugovor’ i naredio likvidaciju najpoznatijeg iranskog generala Qassema Sulejmanija. Omogućio je, kakav-takav mir u Siriji, jer je svojim pasivnim ponašanjem primorao sve aktere u tom ratu, da sklope sporazume o prekidu vatre.

Takvim rezultatima ostavio je bez argumenata čak i one kritičare koji su mu zamjerali što je užu porodicu smjestio u kabinet i povjerio im značajne funkcije. Na koncu, uspio je ispregovarati za SAD dosta povoljniji trgovinski ugovor sa Kinom, nego što je imala, koji će uskoro biti potpisan, a nedavno je zaključio slične ugovore sa Kanadom i Meksikom.

Čak i ako bi se kao udar na NATO mogle protumačiti odluke američkog predsjednika da dio američkih vojnika dislocira iz Njemačke, to je više pritisak na Berlin da ispuni obaveze prema Alijansi, a one se odnose na uplatu 2% BDP-a za odbranu. U suštini, cijela situacija je gora po Rusiju, jer će veći dio američkih vojnika i baza biti dislociran u Poljsku, a ako sa njima pređe i nuklearni arsenal koji vojska SAD-a ima u Njemačkoj, onda su i američki vojnici i nuklearno oružje još bliže Moskvi i faktički pušu Putinu za vratom.

Što se tiče BiH i Balkana, za vrijeme Trampova mandata dvije regionalne države, Crna Gora i Sjeverna Makedonija, postale su članice NATO-a, a BiH je aktivirala MAP. SAD su ostale posvećene provedbi Dejtonskog sporazuma, a bh. sigurnosne agencije su imale odličnu saradnju sa američkim, što je potvrđeno u više navrata, čak i kroz posjete zamjenika direktora CIA-e Sarajevu.

Sa druge strane, nikada ne smijemo zaboraviti kako je Vladimir Putin postao premijer, a kasnije i predsjednik Rusije, za vrijeme ‘ere administracije Billa Clintona’, te da su jedan o drugom pohvalno govorili, dok su se proteklih godina pojavili i transkripti razgovora između Clintona i Jeljcina, u kojima se jasno vidi kako Jeljcin daje garancije Clintonu da je Putin ‘dobar izbor i za Zapad i za Rusiju’.

Također, ‘najsjajniji dani Vladimira Putina’ desili su se za vrijeme demokratskih administracija u Bijeloj kući, poput one Obamine u dva mandata. Ne zaboravimo da je Rusija za vrijeme Obame,  izvršila agresije na Gruziji, a zatim i na Ukrajinu, anektirala Krim i otpočela vojnu intervenciju u Siriji. Da li je to sve ugroženo dolaskom Trampa i njegovim odbijanjem da učestvuje u toj globalnoj igri ili podjeli kolača, sami prosudite, no to da bi većina globalnih aktera, a vjerovatno i Putin, željeli vidjeti leđa Trampu, postaje sve vidljivije. Zahvaljujući Trampovoj nezainteresovanosti za Siriju i Ukrajinu te ostale sukobe, Putin je izgubio ulogu ‘glavnog svjetskog strašila’, a na taj način je opao i utjecaj Rusije u svijetu, jer ona više nije osnovna protuteža ‘Zapadu’ oličenom u SAD-u.

Šta je značajno Putin uradio na globalnom planu otkako je u Bijeloj kući Donald Tramp? Ništa spektakularno, čak bi se moglo kazati da i na unutrašnjem planu ima sve većih problema, o čemu svjedoči nedavna ostavka vlade Dimitrija Medvedeva. Zatim je morao organizirati promjene ustava kako bi sebi osigurao nastavak vladavine, ali i činjenica da se već sedmicama širom Rusije održavaju protesti te da je njegova popularnost na historijskom minimumu.

Dakle, svi oni koji žele razgovarati na temu odnosa SAD-a i Rusije za vrijeme prvog mandata predsjednika Donalda Trampa, trebaju prvo objektivno sagledati činjenice, odnosno pažljivo izvagati sve podatke i onda donijeti zaključke. Naravno, pri tome paziti da su izvori tih podataka i informacija pouzdani, a one same povjerljive i tačne. Samo neosporne činjenice u ovakvim analizama se mogu uzeti kao valjan argument, jer bi u suprotnom sve ostalo graničilo sa jeftinom propagandom.

(Global CIR/A. Jašarević)

PROČITAJTE JOŠ:

htp://www.globalcir.com/2020/03/20/svjetski-rat-protiv-kineskog-virusa/

http://www.globalcir.com/2020/03/16/americki-izbori-u-doba-koronefhjfj/

Objavljeno u:
  1. […] TRAGOM PODATAKA AMERIČKE KONTRAOBAVJEŠTAJNE SLUŽBE: Zašto Rusija, Kina i Iran nikako ne žele re… Objavljeno u: […]

  2. […] TRAGOM PODATAKA AMERIČKE KONTRAOBAVJEŠTAJNE SLUŽBE: Zašto Rusija, Kina i Iran nikako ne žele re… NOVA VAKCINA ILI ‘NOVI UGOVOR’: Zašto trebamo biti oprezni sa ruskom vakcinom, koja pored kliničkih, sa sobom nosi i političke posljedice?! Objavljeno u: […]

Komentiraj