RAMPA IZ BUGARSKE! Nakon 20 godina patnje s Grcima, Makedoncima je sada stigao novi hladan tuš!

Taman kada se činilo da je patnji nakon dva i nešto više desetljeća spora s Grčkom oko imena države, što ih je kočilo u euroatlantskim integracijama, došao kraj, sada im već iz druge susjedne države – Bugarske – prijete da će blokirati njihove pregovore s EU budu li inzistirali na svom, različitom od bugarskog, etničkom, kulturnom, povijesnom i jezičnom identitetu. Budu li tvrdili da su ono što jesu – ništa od EU.

North Macedonia, Bulgaria Celebrate Friendship Treaty Anniversary | Balkan  Insight

Vrzino kolo

Koliko je poznato, Sjeverna Makedonija će krajem godine, u decembru, zajedno s Albanijom dobiti i konačni datum početka pregovora, ali već sada se susrela s problemom koji je teško rješiv. Nije to više samo ime države nego pitanje zasebnosti vlastitog identiteta i odricanje od njega. Hoće li Makedonija konačno izaći iz tog pritiska i vrzinog kola te ostvariti svoje europske snove ili će ponovno zaglibiti u blatu neostvarenim snovima frustriranog balkanskog malog imperijalizma svojih susjeda. Dakle, na Balkanu ništa nova, piše Jutarnji.

Svaki susjed koristi svaku šansu da onog u slabijem položaju omete, onemogući, ucijeni i saplete. Naime, ovih je dana iz Sofije stigao memorandum na adrese svih ostalih članica bruxelleskog kluba, njih 26, u kojem Bugarska na makedonske europske ambicije i prije otvaranja pregovora ima ozbiljne primjedbe. Podsjetimo da je Makedonija, tada još bez svoje odrednice po stranama svijeta, još 2005. godine zajedno s Hrvatskom dobila status kandidata, ali bez datuma pregovora. Evo i Hrvatska je nakon, dosad, najduljih pregovora o članstvu već sedam godina dio EU, a Skoplje je na marginama Europe.

Isto tako, Makedonija je 2009. godine trebala postati članica NATO-a, zajedno s Hrvatskom i Albanijom, ali nije zbog grčkog veta oko imena. To je ostvarila tek u pandemijskom martu ove 2020. godine. No, proeuropski premijer Zoran Zaev, koji je okončao mučne i teške pregovore s Grčkom oko imena, sada se suočio s novom fantomskom prijetnjom iz Bugarske.

Iz Sofije tako poručuju da neće dopustiti Makedoniji da se uputi u pregovore, a pogotovo da postane dio EU, dok god insistira na vlastitom etničkom i jezičnom identitetu jer su, kako kažu, “Makedonci su tek Bugari ispranog mozga”. U promemoriji koju su napisali u bugarskom ministarstvu vanjskih poslova stoji otprilike da su Makedonci postali nacija “inženjeringom nakon Drugoga svjetskog rata”, aludirajući na Jugoslaviju i tadašnju SR Makedoniju, odnosno tvrdeći kako je u Jugoslaviji umjetno stvoren makedonski nacionalni identitet na štetu bugarskog.

Historija loših odnosa

Pristupanje Sjeverne Makedonije EU pruža izvanrednu priliku njezinu vodstvu da raskine s ideološkim naslijeđem i praksom komunističke Jugoslavije. Proces proširenja ne smije legitimirati etnički i jezični inženjering koji se odvijao u bivšim autoritarnim režimima, piše u bugarskoj promemoriji.

Iz Sofije tako poručuju da Sjeverna Makedonija može u EU, odnosno u pregovore, tek kada prizna da s Bugarskom dijeli identitet i povijest. Naime, u Bugarskoj kažu kako su Makedonci u krivu kada kažu da su tokom Drugoga svjetskog rata bili “okupirani” (Bugarska je bila na strani nacističke Njemačke i zauzvrat dobila Makedoniju kao kompenzaciju za savezništvo), već su bili “oslobođeni”. Štoviše, nekadašnjeg šefa države i Bugarske komunističke partije, legendarnog Georgija Dimitrova (junaka Leipziškog procesa za palež Reichstaga 1933. godine i koji je s Titom pregovarao u ujedinjenju Bugarske i Jugoslavije, ali je to Staljin zakočio, a ovaj je neočekivano umro na liječenju u Moskvi nedugo nakon Rezolucije IB-a) smatraju izdajnikom jer je priznao Makedoniju u Jugoslaviji.

Treba podsjetiti da je i komunistička Bugarska, pogotovo nakon Titova raskida sa Staljinom 1948. godine, cijelo vrijeme svog postojanja negirala makedonsku nacionalnu samobitnost i posebnost i zato te dvije zemlje nikada nisu imale dobre odnose.

Doduše, treba reći da velik broj Makedonaca, više od sto tisuća, ima i bugarsko državljanstvo, a Bugarska je jako “uprostila” proceduru dobivanja bugarskog državljanstva za Makedonce. Bugarska je tako svojim neraščišćenim povijesno-etničkim odnosima sa Sjevernom Makedonijom opteretila Bruxelles, odakle su poručili Sofiji da bilateralni odnosi ne mogu utjecati na nečije pregovaranje i pristupanje EU te da ih Sofija i Skoplje izvole riješiti u dijalogu i pregovorima. No, znamo iz iskustva da blokada nekog poglavlja od strane samo jedne članice može usporiti i posve zakočiti pregovarački proces. Treba li podsjećati na slovensku blokadu hrvatskih pregovora.

No, kako bilo, na Balkanu nije dosadno i otvaraju se novi problemi i kriza u EU koja je ionako nagrižena vlastitim nedoumicama. Neki, doduše, smatraju da je sve ovo samo manevar premijera Bojka Borisova koji se suočava s višemjesečnim prosvjedima protiv sebe i svoje vlade te sukobima s predsjednikom Rumenom Radevom, koji mu radi o glavi i podržava prosvjednike. No, poznavatelji bugarskih prilika smatraju kako ovo nije tek populistički potez Borisova da skrene pažnju s prosvjeda, nego da je to politika koju podržava većina bugarske političke scene.

Inače, 2017. godine osnovana je zajednička bugarsko-makedonska historijska komisija koja je trebala razriješiti “sporove” tog tipa između ne toliko dviju država, nego dviju nacija i društava, ali ona je polako zamrla, a pandemija korone dobro je došla da se praktički posve ugasi. No, problemi ostaju, a Makedonija je opet na ražnju svojih susjeda. Bugarsku i Makedoniju čekaju teški, ali nužni razgovori, doduše valjda bez kočenja pregovora i šansi za europsku budućnost te nekadašnje najsiromašnije jugoslavenske republike.

(Global CIR/Agencije)

Komentiraj