LIDER SDA ZA ZAGREBAČKE MEDIJE O IZBORNOM ZAKONU, MINI SHENGENU, RUSKOM I KINESKOM UTICAJU! Izetbegović: Šta još možemo federalizirati u državi s dva entiteta, deset kantona i jednim distriktom?!

U velikom intervjuu za zagrebački “Večernji list” predsjednik SDA Bakir Izetbegović govorio je o proteklom sastanku sa premijerom Hrvatske Andrejem Plenkovićem, odnosima Hrvata i Bošnjaka u BiH, provedbama presuda Evropskog suda za ljudska prava, mini Schengenu i problemu migranata u BiH.

LIDER SDA O AKTUELNIM TEMAMA! Izetbegović: Federacija BiH je jako dobro  iznijela i zdravstveni i ekonomski dio problema sa pandemijom! - GlobalCir

Susreti u Zagrebu i očekivanja

Prirodno je da rukovodstvo Hrvatske podržava Hrvate u BiH, samo je pitanje kako će to biti učinjeno. Pametan pristup koji može dati rezultat je podrška pomirenju s Bošnjacima, jer 60% bh. Hrvata živi izmiješano s Bošnjacima. A to znači da treba saslušati i argumente Bošnjaka, ne ignorisati njihove prigovore, ne pristajati na spregu Hrvati-Srbi protiv Bošnjaka, ne ohrabrivati ga sastankom s Dodikom, preskačući predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Džaferovića. Saradnja Hrvata sa srpskim secesionistima dogodila se u nekoliko navrata, i nikada nije donijela dobro Bosni i Hercegovini, Bošnjacima i Hrvatima. Ona iz 1992. i 1993. donijela je katastrofu, Mladićeve vojne pobjede, etničko čišćenje Hrvata i Bošnjaka s polovine bh. teritorija, prepolovljen hrvatski korpus – kazao je Izetbegović odgovarajući na pitanje šta zamjera Hrvatskoj.

Nikada nisam Hrvate nazvao manjinom, niti ću. Hrvati su konstitutivan i ravnopravan narod u BiH. Znao sam kazati da manjina u Parlamentu Federacije BiH poništava volju većine, i to je istina. Frustrirajuća istina za nas. HDZ ima kontrolu u Domu naroda i zaustavlja što god hoće. Bez obrazloženja. Zaustavio je niz važnih zakona, među njima i iznimno važan Zakon o šumama, kao i onaj koji je trebao oporezovati kladioničare koji, koristeći ljudsku slabost i porok, ostvaruju zaradu koja je veća od zarade obje elektroprivrede i oba telekomunikacijska operatera u Federaciji BiH zajedno. Na hljeb i knjige plaća se porez, na klađenje se ne plaća. Zatim je HDZ blokirao formiranje nove vlade Federacije BiH i popunjavanje Ustavnog suda FBiH. HDZ ima 16 od 98 poslanika u Zastupničkom domu Parlamenta FBiH i nameće svoju volju nad voljom većine u pitanjima koja Hrvatima nisu od vitalnog nacionalnog interesa. Zato sam znao reći da će većina u Federaciji BiH, ako se ovakav diktat nastavi, morati tražiti način da „razbije okove”- naglasio je Izetbegović.

Šta još možemo federalizirati u državi s dva entiteta, deset kantona i jednim distriktom?

Kako do rješenja za Izborni zakon BiH bilo je još jedno od pitanja.

Implementacijom svih presuda Europskog suda za ljudska prava i svih presuda Ustavnog suda BiH. To nije lak zadatak, ali nije neizvediv, uostalom imamo zakonsku obvezu da ga dovršimo. Tu obavezu, s preciznim rokovima, potvrdili smo i osnažili Sporazumom koji smo u Mostaru potpisali dr. Čović i ja u prisustvu predstavnika EU, SAD-a, OHR-a, OESS-a i Velike Britanije. Potrebna nam je hrabrost za kompromis, za iskorak u kojem se nešto daje kako bi se nešto bitnije dobilo. Taj kompromis vidim u kombinaciji rješenja sadržanih u tzv. Aprilskom paketu ustavnih promjena i uklanjanju asimetričnih rješenja u ovlastima Vijeća naroda RS-a i Doma naroda Parlamenta Federacije BiH. HDZ smatra da je ovo preambiciozno i presporo, a mi mislimo da je to jedini put koji može dati rezultat tokom 2021. godine. SDA i HDZ mogu dogovoriti obrise rješenja, njegovu bit, nakon čega se moraju uključiti predstavnici drugih parlamentarnih stranaka, predstavnici međunarodne zajednice, eksperti Venecijanske komisije i domaći eksperti.

Govoreći o zahtjevima za dodatnom centralizacijom Izetbegović je kazao:

Decentralizacija i dodatna federalizacija BiH zaista nemaju smisla. Što još možemo federalizirati u državi s dva entiteta, deset kantona i jednim distriktom? Mi smo zemlja s 13 ustava i 13 parlamenata, imamo više od 100 ministara i oko 600 parlamentaraca. Konstitutivnost naroda je neupitna kategorija, ali u ovoj zemlji živi barem milion ljudi koji su građanski opredijeljeni i koji se u politici ne žele nacionalno određivati i svrstavati. Većinu čine etnički Bošnjaci, ali ima među njima i Hrvata, Srba, djece iz mješovitih brakova. Oni u politici ne žele biti natjerani da se nacionalno opredjeljuju, da ih se gura u nekakvu „bošnjačku kvotu”, odnosno trećinu. Presude Europskog suda za ljudska prava stale su uz njih, oni imaju predstavnika u parlamentima na državnoj i federalnoj razini kao SDA, odnosno duplo više nego HDZ. Ne možemo sve ovo ignorisati, moramo naći novi balans etničkog i građanskog na kojem je uspostavljen i sam Daytonski mirovni sporazum. Svi se trebaju osjećati komotno u ovoj zemlji, niko ne treba biti uskraćen, ne smije biti dominacije nad bilo kime. Istinski vjerujem da ovo nije utopija, da su ostvariva rješenja koja će konstitutivnim narodima garantovati ravnopravnost, ali neće obesmisliti demokratiju, volju pa i samo postojanje većine u parlamentima.

Međunarodna zajednica obeshrabrena odbijanjem ‘Aprilskog paketa’

Međunarodna zajednica je obeshrabrena i zbunjena odbijanjem Aprilskog paketa ustavnih promjena i odbijanjem tzv. Füleovog modela. Prvi su, bez pravog razloga, odbili bošnjački predstavnici, a drugi su, također bez pravog razloga, odbili hrvatski predstavnici. Morat će se prijatelji iz međunarodne zajednice ponovno uključiti, i mi ih moramo u tome ohrabriti, jer bez njihove podrške, pa i određene doze pozitivnog pritiska, stvari će teško ići naprijed – naveo je Izetbegović govoreći o angažmanu međunarodne zajednice.

Koliko su opravdane tvrdnje da je to uvod u „četvrtu Jugoslaviju”, bilo je još jedno od pitanja.

Mali Schengen nije politička, već ekonomska asocijacija, i dobra vježba za ulazak u EU. Ekonomski snažna EU izvršit će izuzetno jak konkurencijski pritisak na bosanskohercegovačku privredu, moramo biti u stanju nositi se s kvalitetom i cijenama robe koja dolazi iz Srbije, Kosova, Albanije ako se kanimo jednoga dana nositi s ekonomijama Njemačke, Italije, Francuske. Mali Schengen će ubrzati kretanje roba, ljudi, kapitala, usluga, ali na prvom mjestu kretanje roba. To treba BiH, susjedi nam danima zadržavaju kamione na granicama, kompliciraju i poskupljuju prijevoz, a samim time i našu robu. Odluka o ulasku u ovu asocijaciju mora se bazirati na podrobnoj analizi svih efekata, pozitivnih i negativnih, a može biti i privremena.

Govoreći o ulasku u EU, Izetbegović je izrazio nadu da BiH može otvoriti i završiti pregovore u narednih 5 godina.

Nadam se da ćemo kandidacijski status dobiti u prvoj polovini iduće godine, a zatim u sljedećih pet godina otvoriti i dovršiti pregovore. Poziv rukovodstva EU Predsjedništvu BiH da posjeti Bruxelles prije nekoliko dana dobar je znak, krećemo se prema kandidacijskom statusu. Svi u BiH trebaju se pridružiti i doprinijeti ovom pozitivnom procesu, kako kroz ad hoc Radnu skupinu pri Predsjedništvu, tako i na druge načine. Nitko ne treba odbijati učestvovanje u procesima koji stabiliziraju stanje u zemlji.

O ruskom, turskom i kineskom utjecaju

Govoreći o rastućem ruskom, turskom i kineskom utjecaju, Izetbegović je rekao:

Ponašanje Rusije, nažalost, pretvorilo se u jednostranu podršku Dodiku i predstavnicima RS-a, bez obzira na to što srpska strana radi i govori. Turska je pomagala BiH u svim bitnim segmentima i aspiracijama, pomagala je NATO i EU put BiH, pomagala je našu ekonomiju. Nikada to nisu radili jednostrano. U posljednjih nekoliko godina Turska ima mnogo vlastitih problema, ratove, milione migranata na vlastitom teritoriju, tako da je manje prisutna u BiH. Turska ponuda da pomogne u gradnji autoceste Sarajevo – Beograd i dalje je otvorena, Srbija je s turskim partnerima već počela s gradnjom dionica na vlastitom teritoriju, i mislim da tu šansu BiH ne treba propustiti. Za Kineze je još rano davati sudove, za sada napreduju kroz ekonomiju, kredite, a hoće li uslijediti i politička prisutnost i aspiracije, vidjet ćemo.

(Global CIR/Agencije)

Komentiraj