SAD: Sve više glasova poštom se proglašava nevažećim – kako će to uticati na ishod izbora?

Budući da je ove godine rekordan broj birača u Americi glasao poštom, veći je i broj odbačenih glasačkih listića, što dovodi u pitanje biračko pravo, ali i ishod izbora u ključnim, neopredijeljenim državama.

Millions of mail ballots not yet returned in key states | Ap-top-news |  wfmz.com

Recimo, Džordžija i Florida su dvije države u kojima su predsjednik Donald Trump i njegov demokratski rival Joe Biden skoro izjednačeni.

Ove dvije države ne objavljuju podatke o nevažećim glasačkim listićima do dana izbora. Dvojica akademika – profesor na koledžu Darmut Majkl Heron i profesor Univerziteta Floride Danijel Smit – analizirali su dosadašnje podatke o broju odbačenih glasačkih listića i kako to utiče na ishod izbora.

Na Floridi je do sada poštom glasalo 3,8 miliona ljudi, a očekuje se da 15 hiljada glasova bude odbačeno, što je oko 0,4 odsto prema računici Herona i Smita.

U Sjevernoj Karolini je procenat nevažećih listića još veći, oko 1,3 odsto ili oko 10 hiljada glasova.

Glasovi manjina

Na nedavnim izborima se ispostavilo da glasovi pripadnika manjina češće bivaju proglašeni nevažećim od glasova bijelaca. Recimo, u Sjevernoj Karolini glasovi crnaca su tri puta češće odbacivani. I to je faktor koji demokrate mogu da iskoriste ukoliko budu željele da ospore rezultat izbora.

U nekim državama, međutim, iako neispravni, glasovi nisu odmah proglašeni nevažećim, već se biračima daje prilika da ih “isprave”.

U Sjevernoj Karolini su izborne komisije već počele da kontaktiraju glasače čiji su listići neispravni, kaže Patrik Genon iz državne izborne komisije.

“Birači imaju rok da poprave svoje listiće do dana izbora”, kaže Genon.

Na prvi pogled, 10 hiljada glasova ne djeluje kao veliki broj, ali u državama poput Floride ili Džordžije i to može da odluči ishod izbora.

Predsjedničke izbore 2000. na kojima su se trkali demokrata Al Gor i republikanac Džordž Buš mlađi, odlučilo je 537 glasova sa Floride, dok je na kongresnim izborima 2018. na Floridi republikanac Rik Skot dobio mjesto u Senatu sa svega 10.033 glasova više.

Kako bude pristizalo sve više glasova poštom, očekuje se da raste i broj nevažećih listića.

“Takav scenario u kojem je broj nevažećih listića veći od margine greške je noćna mora”, kaže profesor Heron.

Bitka pred sudovima

Demokrate i republikanci se spore oko toga koliko dugo može da se čeka na glasove poštom kako bi bili uračunati u krajnji ishod izbora.

Republikanci žele da se ti rokovi skrate i to traže od sudova u različitim državama.

Konzervativni Vrhovni sud je nedavno presudio protiv pokušaja da se promijene izborne procedure, uključujući i rokove za brojanje glasova, uz obrazloženje da izborna pravila ne treba mijenjati kada su izbori blizu. Nedavno je donijeta odluka da u Pensilvaniji glasovi pristigli poštom mogu da se broje i do tri dana poslije izbora – što su republikanci htjeli da ospore.

S druge strane, isti sud je odlučio da u Viskonsinu ne mogu da se broje glasovi poštom šest dana poslije izbora, već samo oni koji pristignu do 3. novembra.

Hans fon Spakovski iz konzervativne fonacije Heritidž kaže da očekuje da će glasovi poštom biti predmet pravnih procesa poslije izbora.

“Mislim da ćemo imati duže brojanje glasova ako veliki broj listića pristigne poštom, a takođe očekujem sudske procese oko listića koji ne ispunjavaju kriterijume u određenim državama”.

Kroz istoriju se pokazalo da manje od 1 odsto glasova pristiglih poštom biva proglašeno nevažećim, ali zbog rekordnog glasanja poštom ove godine, taj broj može da bude čak milion, pokazuje istraživanje USA Today, PBS-a i novinarskog odsjeka Univerziteta Kolumbija.

Tokom primarnih izbora, čak 550 glasova poštom u 30 država je proglašeno nevažećim, što je mnogo više nego 2016. ukupno, pokazalo je istraživanje NPR-a.

Temi Patrik iz organizacije Fond za demokratiju kaže da se to dešavalo jer su države bile nepripremljene za toliki broj glasova pristiglih poštom, ali da su u međuvremenu ispravile procedure kako bi što manje glasova bilo proglašeno nevažećim.

U 19 država, birači mogu da provjere status svojih listića online.

Pitanje je, međutim, šta će se dešavati sa onim listićima koji pristignu poslije dana izbora.

U 32 države, među kojima je i Florida, glasovi pristigli poslije 3. novembra neće biti prihvaćeni, dok će u Sjevernoj Karolini biti prihvaćeni oni koji pristignu do 6 dana poslije izbora, ako su poslati prije 3. novembra. Republikanci su od Vrhovnog suda tražili da to blokira.

(Global CIR/Agencije)

Komentiraj