Umro Sean Connery

Sir Thomas Sean Connery, škotski glumac koji se proslavio ulogom Jamesa Bonda u istoimenom filmskom serijalu, preminuo je danas u 90. godini.

connory123

Thomas Sean Connery rođen je 25. kolovoza 1930. godine u siromašnoj četvrti Fountainbridge u gradu Edinburghu. Conneryev otac bio je vozač kamiona, a majka sluškinja. Njegov otac je bio rimokatolik podrijetlom iz Irske dok je njegova majka bila protestantkinja. U tom braku pored Seana rođen je i Neil 1938. godine. U dobi od 15 godina Sean je izbačen iz škole pa se pridružio britanskoj ratnoj mornarici. Iako je u školi loš učenik u ratnoj mornarici je bio dobar časnik. Nakon što je napustio vojsku posvetio se body buildingu, koji mu omogućavao da povremeno dobije posao modela koji reklamira kupaće gaćice. Pored toga Connery je bio fizički radnik, zidar, laštitelj mrtvačkih kovčega, spasilac na plaži i umjetnički model na Akademiji likovnih umjetnosti.

Filmska karijera

Godine 1950. pojavio se na natjecanju Mr. Universe, predstavljajući Škotsku, i tada je osvojio treće mjesto. Njegov kazališni debi bio je u Londonu 1951. godine. Tri godine kasnije (1954.) glumio je na britanskoj televiziji (BBC) gdje je postigao uspjeh u Requiem for a Heavyweight. Nakon toga počeo je glumiti na filmskom platnu igrajući manje uloge. Njegova prva važnija filmska uloga bila je u filmu Another Time, Another Place (1958.), gdje mu je partnerica bila Lana Turner. Također je glumio i u velikom filmskom epu iz 1958. godine A Night To Remember. Nevjerojatno zgodni Connery okušao se i u maštovitom Disneyevom filmu Darby O’Gill and the Little People (1959.), a pojavio se i u filmovima Tarzan’s Greatest Adventure (1959.), The Longest Day (1962.). Godine 1964. glumio je s Tippi Hedren u Hitchcockovom filmu Marnie .

Međutim Connery je još uvijek bio relativno nepoznat sve dok nije odglumio ulogu tajnog agenta Jamesa Bonda, u seriji filmova zasnovanih na pustolovnim novelama Iana Fleminga. Ulogu Jamesa Bonda dobio je glasovanjem čitatelja dnevnog lista Daily Express, a ne kako kaže legenda da su ga producenti Broccoli i Saltzman slučajno spazili kroz prozor dok je koračao gipko poput pantere i odmah zarobili. Konkurenti za tu ulogu bili su mu Cary Grant, Rex Harrison, Trevor Howard, Patrick McGoohan i Roger Moore. Zanimljivo je spomenuti da se Ian Fleming borio “rukama i nogama” da Connery ne dobije glavnu ulogu. Prvi film iz serijala o britanskom tajnom agentu bio je Dr. No (1962.), uslijedili su: Iz Rusije s ljubavlju (1963.), Goldfinger (1964.), Operacija Grom (1965.), Samo dvaput se živi (1967.) i Dijamanti su vječni (1971.) Nakon što se zasitio uloge Jamesa Bonda, Connery se okušao u seriji akcijski filmova kao što su The Wind and the Lion (1974.), The Man Who Would Be King (1975.), i The Great Train Robbery (1981.). Zahvaljujući iskustvu stečenom igrajući Bonda bio je uspješan i u filmova s temom političkih intriga: The Next Man (1976.), Cuba (1979.), Lov na Crveni Oktobar (1990.) i Ruska kuća (1990.). U filmu The Offence (1973.) glumio je problematičnog policijskog detektiva.

Godine 1981. vratio se ulozi Jamesa Bonda u filmu Nikad ne reci nikad. To je bio zadnji film iz serijala o Jamesu Bondu u kojem je Connery bio glavni glumac. Za film Nedodirljivi (1987.) osvojio je Oscara i Zlatni globus za ulogu irskog policajca Malonea. Za ulogu Jonesova oca u filmu Indiana Jones i posljednji križarski rat (1989.) nominiran je za Oscara i Zlatni globus. Connery se okušao i kao producent i glumac u filmu Medicine Man (1992.) te kao glumac i izvršni producent u fimovima Rising Sun (1993.), Just Cause (1995.) i Hrid (1996.). Zanimljivija je činjenica da su računalni animatori proučavali Conneryeve geste i mimiku lica ne bi li ih prenijeli na računalom kreiran lik i kretnje zmaja u filmu Dragonheart.

Godine 1999. producirao je film Klopka (1999.), u kojem je s Catherine Zeta-Jones, glumicom četrdeset godina mlađom od Connerya (premda se u svibnju 2000. godine u hrvatskom tisku pojavila vijest kako je ona zapravo 20 godina starija nego što tvrdi), odglumio ljubavnu romancu. Kao šezdesetgodišnjaka magazin People proglasio ga je 1995. godine najseksipilnijim živućim muškarcem, na što je odmah uzvratio riječima: Hvala Bogu, sve je dobro dok nisam najprivlačniji mrtav muškarac. Naredne godine (1996.) časopis Empire proglasio ga je sedmom najprivlačnijom filmskom zvijezdom svih vremena. Ispred njega su bila samo dvojica pripadnika muškog spola: Johnny Depp i Robert Redford.

Privatni život

Connery je 12 godina bio oženjen s glumicom Diane Cilento (u razdoblju između 1962. i 1973. godine). Iz tog braka rodio se sin Jason 1963. godine. Njegova trenutna supruga je francusko-marokanska slikarica Micheline Roquebrune. Posljednje godine Connery je mirno živio na tri adrese: u Španjolskoj, na Bahamima i u Los Angelesu, gdje se družio se sa svojim unucima i zajedno s njima gledao filmove o Jamesu Bondu. Igrao je golf, rado pio martini, ali mu je ipak bio najdraži škotski viski. Bliski prijatelji tvrde kako je bio pomalo hipohondričan. Na kraju je možda zanimljivo spomenuti da je Connery bio pobornik političke stranke koja traži samostalnu i nezavisnu Škotsku izvan Velike Britanije.

Najpoznatiji filmovi koje je snimio: Doktor No (1962.), Iz Rusije s ljubavlju (1962.), Goldfinger (1964.), Dijamanti su vječni (1971.), Čovjek koji je htio postati kralj (1975.), Velika pljačka vlaka (1979.), Highlander (1986.), Ime ruže (1986.), Nedodirljivi (1987.) Lov na Crveni oktobar (1990.).

Politički angažman

Connery je bio aktivni član škotske nacionalne stranke stranke koja zaziva neovisnost Škotske.Godine 2008 u novinama Scottish Sunday Express je izjavio kako vjeruje da će Škotska postati neovisna za njegovog života.

(Global CIR/Agencije)

Komentiraj