‘VIRUS NEJEDNAKOSTI’ POVEĆAVA JAZ: Najsiromašnijima će trebati više od desetljeća da se oporave od ekonomskih posljedica pandemije!

Neposredno uoči početka Svjetskog ekonomskog foruma (WEF), nevladina organizacija Oxfam objavila je svoju studiju o nejednakoj raspodjeli globalnog bogatstva. Zaključak glasi: situacija se pogoršava.

IMF: Israeli economy can make quick recovery from corona crunch -  www.israelhayom.com

Svake godine kada se svjetski moćnici okupe u švicarskom Davosu, na Svjetskom ekonomskom forumu (WEF), nevladina organizacija Oxfam pripremi studiju o (rastućoj) nejednakosti u svijetu. Iako će ove zime sastanak pod imenom „Davos Agenda” biti virtualan, kritičari iz Oxfama se javljaju za riječ kako bi pažnju javnosti usmjerili prema trendu rastuće nejednakosti, javlja Deutsche Welle.

Ni u vrijeme pandemije koronavirusa, aktivisti Oxfama ne propuštaju priliku da ukažu na sve veći jaz između ekstremno bogatih i ekstremno siromašnih i govore o „virusu nejednakosti”. Kao i prethodnih godina, autori studije izračunali su kako bi bogatstvo nekolicine super-bogatih, koje je povećano tijekom pandemije, moglo ublaži nevolje velikog broja socijalno ugroženih ljudi.

U aktualnom izvještaju stoji: „Dok je hiljadu najbogatijih ljudi za samo devet mjeseci nadoknadilo gubitke nastale zbog korona-krize, najsiromašnijima će trebati više od desetljeća da se oporave od ekonomskih posljedica pandemije.”

Pogođene siromašne i bogate zemlje

Novost u ovoj godine je to da je povećanje ekonomske nejednakosti u gotovo svim zemljama nastupilo istovremeno, bez obzira je li riječ o industrijski razvijenim, srednje razvijenim ili zemljama u razvoju.

Autori studije pišu da su se najbogatiji već „izborili” s korona-krizom: „Kapital desetoro ljudi koji su u prosincu 2020. bili najbogatiji na svijetu, od veljače se i usprkos pandemiji povećao za pola bilijuna američkih dolara, na 1,12 bilijuna dolara. „Taj novac bi bio više nego dovoljan da se čitavo svjetsko stanovništvo cijepi protiv COVID19 i da se osigura da nitko zbog pandemije ne osiromaši”, navodi se u studiji Oxfama i upozorava da je riječ o „najgoroj poslovnoj krizi u posljednjih devedeset godina, sa stotinama milijuna ljudi koji su ostali bez prihoda ili posla.”

Na listi deset najbogatijih osoba na svijetu, prema podacima Oxfama su utemeljitelj Amazona Jeff Bezos, direktor Tesle Elon Musk, veliki dioničar modnog koncerna LVMH Bernard Arnault i njegova obitelj, kao i Bill Gates iz Microsofta, Mark Zuckerberg iz Facebooka, Larry Ellison osnivač kompanije Oracle, legendarni američki investitor Warren Buffet i suosnivač Googlea Larry Page. Na listi su još i Zhong Shanshan iz Kine, koji se obogatio s flaširanom mineralnom vodom Nongfu Spring i šef indijskog koncerna Reliance, Mukesh Ambani.

Na vrhu Oxfamove liste najbogatijih ljudi u Nemačkoj su, kao i proteklih godina, utemeljitelj Lidla, Dieter Schwarz i veliki BMW-ovi dioničari, Susanne Klatten i Stefan Quandt.

WEF upozorava na gubitak povjerenja

Oxfamovi aktivisti su razgovarali sa skoro tri stotine svjetskih ekonomista i njihove analize se temelje na izjavama vodećih znanstvenika koji se bave problemom nejednakosti, kao što su američki ekonomist Jeffrey Sachs, indijska ekonomistica Jayati Gosh i francuski makroekonomist Gabriel Zucman, koji predaje na kalifornijskom Sveučilištu Berkely.

Ogromna većina anketiranih stručnjaka – njih 87 posto – „očekuje kao posljedicu pandemije u svojoj zemlji ‘porast’ ili ‘nagli rast’ nejednakosti u prihodima.” I Svjetska banka upozorava da bi 2030. godine zbog posljedica pandemije više ljudi moglo živjeti u siromaštvu, nego u vremenu prije korone, navodi se u studiji Oxfama.

U međuvremenu je strah od posljedica sve većeg jaza između siromašnih i bogatih stigao i do organizatora Svjetskog ekonomskog foruma. Oni su naročito zabrinuti zbog mladih ljudi i upozoravaju „da dvostruko uništena generacija odrasta u doba izgubljenih šansi.” U aktualnom izvještaju o globalnim rizicima, Svjetski ekonomski forum upozorava i da gubitnici pandemije, u prvom redu mladi ljudi, „gube povjerenje u današnje ekonomske i političke institucije.”

I dok „mozgovi” Svjetskog ekonomskog foruma govore o postavljanju novih prioriteta, reformiranju sustava, više digitalizacije i većoj međunarodnoj suradnji s ciljem savladavanja krize, zahtjevi predstavnika Oxfama idu mnogo dalje. Oni žele promjenu paradigme, koja bi vodila ka „demokratizaciji ekonomije” i „snažnijoj podršci siromašnih i usmjeravanju ekonomije ka općem dobru.”

(Global CIR/Agencije)

Komentiraj