NE, KINA NIJE GLAVNI TRGOVINSKI PARTNER EU! Uprkos brojnim izazovima, USA i EU ostaju jedni drugima najvažniji trgovinski partneri i međusobno najznačajnija komercijalna tržišta, a evo i zbog čega!

Prošle su sedmice mediji objavili izvještaj Eurostata, statističke agencije Europske unije, u kojem se navodi da je Kina 2020. godine nadmašila USA i postala glavni trgovinski partner EU. To jednostavno nije istina.

usa-china-eu-trgovina

Izvještaj Eurostata odnosio se samo na trgovinu robom. To pokazuje da je robna razmjena EU s Kinom u 2020. godini iznosila 586 milijardi eura, u usporedbi s 555 milijardi eura koliko je EU trgovala sa USA. To je značajna promjena u odnosu na 2019. godinu, kada je trgovina EU sa USA iznosila 617 milijardi eura, dok je trgovina robom između EU i Kine tada iznosila 561,2 milijarde eura. Razlika se može pripisati okolnostima proizašlim iz pandemije kineskog koronavirusa.

Međutim, trgovina između zemalja ne sastoji se samo od trgovine robom. Uključuje i trgovinu uslugama, što izvještaj Eurostata nije obuhvatio. Trgovina uslugama raste brže od trgovine robom. Više europskih i američkih poslova ovisi o uslugama nego o robi, a USA ostaje glavni trgovinski partner EU-a za usluge.

Iako konačni brojevi za trgovinu uslugama još nisu dostupni za cijelu 2020. godinu, imamo podatke za prva tri kvartala prošle godine. Trgovina uslugama između EU i USA u tom je razdoblju iznosila 296,3 milijarde eura – pet puta više od trgovine uslugama između EU i Kine, koja je iznosila 53,3 milijarde eura.

Ako te brojke analiziramo na godišnjoj razini kako bismo procijenili ukupnu trgovinu robom i uslugama EU-a za 2020. godinu, utvrdit ćemo da je trgovina robom i uslugama između EU i Kine vjerovatno 2020. godine iznosila 657 milijardi eura, dok je EU-USA trgovinska razmjena iznosila 950 milijardi eura – 40 posto više.

Ukratko, ako pogledate ukupne trgovinske tokove, a ne samo jednu vrstu protoka, jasno je da su najveći trgovinski partner EU zapravo USA, kao što je to bio desetljećima, piše Politico.

Cesta sa dvije trake naspram autoputa sa 12 traka

Kao što je trgovinska razmjena više od protoka robe, tako je i međunarodna trgovina više od trgovine. Svođenje složenih komercijalnih veza na jednu metriku – trgovinu robom – zanemaruje važnost ne samo usluga, već i mnoštva dodatnih ekonomskih veza koje EU i USA vežu na daleko dublje načine od onih koji ih vežu s Kinom.

Američke i europske komercijalne veze s Kinom više liče dvotračnoj autocesti, dok su njihove međusobne komercijalne veze (EU-USA) više nalik autocesti s dvanaest traka.

Autoceste do i iz Kine pune su robe. Pretrpane su i na njima vlada gužva. Bilo koja vrsta nesreće na dvotračnoj autocesti može zaista blokirati promet – kao što smo vidjeli kad su opskrbni lanci bili poremećeni pandemijom i američko-kineskim carinskim ratom. Uz autocestu sa Kinom su uske biciklističke staze za usluge. EU i Kina zauzete su pokušajima izgradnje nove trake na svojoj autocesti – investicijskog puta za koji vjeruju da bi mogao odvojiti dio tog prometa i dodati ukupnim vezama. Unatoč tome što je sveobuhvatni sporazum o ulaganju između EU-a i Kine potpisan u decembru 2020. godine, ta ulagačka traka i dalje ostaje gradilište, jer se pojavilo protivljenje u nekim državama članicama i Europskom parlamentu, koje u konačnici moraju potpisati konačni dogovor. Izgradnja ceste na tom nivou vjerovatno će se nastaviti kroz 2021. godinu.

Komercijalna autocesta koja povezuje EU sa USA, za razliku od toga, više nalikuje autocesti s dvanaest traka. Ne samo da postoji manje ograničenja brzine i još šira traka za robu, već postoje i dodatne trake za usluge, tokove ulaganja i prodaju kompanija sa svake strane Atlantika. Transatlantske digitalne trake prenose 75 posto globalnog digitalnog sadržaja. Inovacijske trake koje prikazuju tokove istraživanja i razvoja najintenzivnije su između bilo koja dva međunarodna partnera. Trake za zapošljavanje osiguravaju zaposlenje za 16 miliona Europljana i Amerikanaca.

Na svakom od ovih mjerila, veze koje EU vežu za USA puno su deblje i daleko dublje od onih koje ih vežu za Kinu. Primjerice, u prva tri kvartala 2020. američke kompanije uložile su u Europu 55 milijardi dolara, sedam puta više nego što su u EU uložile kineske kompanije. I unatoč recesiji izazvanoj pandemijom, američke su kompanije 2020. godine zaradile 254 milijarde dolara od svog poslovanja u Europi – 23 puta više nego što su zaradile od poslovanja u Kini.

Unatoč opasnim političkim i ekonomskim vjetrovima koji su posljednjih godina pogodili transatlantske odnose, USA i EU ostaju jedni drugima najvažniji trgovinski partneri i međusobno najznačajnija komercijalna tržišta.

(Global CIR/Amel Jašarević)

Objavljeno u:

Komentiraj